Originalni tekst je objavljen u februarskom broju časopisa PCWorld Mikro (članak pod naslovom Softver za upravljanje projektima - potreba ili luksuz) Softver za upravljanje projektima – potreba ili luksuz? Softver koji je od neprocenjive pomoći svuda gde se zahteva precizno planiranje poslovanja Isplativost posla i praćenje realnih troškova poslovanja samo su deo osnovnih problema s kojima [...]

Miguel de Icaza, između ostalog posvećenik kloniranju Microsoftovih tehnologija, nedavno se tokom učešća na konferenciji MIX08 u Las Vegasu kako mediji tvrde (ni ja se takođe ne sećam da je pre toga uradio sličnu stvar) prvi put kitički osvrnuo na patentni ugovor koji je Novell sklopio na MS-om. Pored  Monoa, Icaza i Novell su se upustili [...]

U proteklih par godina u hrvatskim se tekstovima malo-pomalo probilo pisanje pojma "internet" malim početnim slovom, uz objašnjenje da je riječ o mediju pa ga u pisanju treba tretirati analogno radiju, televiziji, novinama, itd., a koje pišemo malim slovom. "Malom internetu" opiru se, doduše, pojedini autori i nakladnici koji dobro vladaju i tehnologijom i jezikom -- najznačajniji primjer su vjerojatno Bugova izdanja -- ali bojim se da smo mi, zastupnici "velikog Interneta", sada već u debeloj manjini. U daljnjem tekstu pokazat ću u čemu je nesporazum, podsjetiti o čemu govorimo kad govorimo o Internetu a o čemu kad govorimo o internetima, i objasniti zašto Internet nije medij, barem ne u primarnom značenju. Za nestrpljive, sažetak glasi: ako se dvoumite, pišite "Internet" velikim početnim slovom. Za početak, postoji interpretacija u kojoj Internet nije posve pogrešno smatrati medijem. U onom smislu u kojem fizičari kažu da je za širenje zvuka nužan medij, ili kad kažemo da se struja prenosi žicom a putnici vlakom, računalna mreža je jedno od mogućih sredstava prenošenja digitalnih sadržaja. Naš Internet, kao i svaki drugi internet, jedan je tip računalne mreže i utoliko je "medij". (Namjerno pišem jednom velikim a drugi put malim početnim slovom, molim još malo strpljenja.) Kad govorimo o pohrani podataka (disk, memorija, CD, itd.), takva upotreba je itekako smislena, što u pravilu nije slučaj kad je riječ o internetima i općenito o prenošenju podataka. Podatke mogli bismo prenijeti na Mjesec na disketi tako da disketu (medij) stavimo u kutiju (medij), kutiju stavimo u svemirsku letjelicu (medij), proletimo prvo zrakom kroz atmosferu (medij) pa zrakopraznim prostorom (ajme ode medij) i konačno sletimo na Mjesec, istovarimo kutiju s disketom, izvadimo disketu iz kutije i učitamo je u lokalni kompjuter. I otvorimo šampanjac. Drugo značenje pojma "internet" (malim slovom) je stručno i posve je smisleno. U informatici, dakle unutar jezika struke, internet označava točno određeni tip računalne mreže i svaku mrežu u kojoj je implementiran skup internetskih protokola (v. Wikipediju) smatramo internetom. Informatičari tako često govore o internetima u množini, strukturiraju ih u ekstranete, intranete, i tako dalje. Informatičar će, na primjer, smisleno i pravopisno ispravno moći napisati da je iz određenog intraneta Internet ekstranet, podrazumijevajući da se cijelo vrijeme priča o internetima. Kad ne pišete stručni tekst i/ili ne razumijete što sve to znači, najčešće nećete trebati koristiti pojmove "interneti" (množina) i "internet" (oba malim početnim slovom) -- oni primarno ne pripadaju općem jeziku i njegovom vokabularu nego informatičkoj terminologiji. U trećem i daleko najvažnijem značenju, koje u općem jeziku izrazito prevladava, Internet je vlastito ime jedne određene mreže koja u stručnom smislu pripada tipu interneta. Kao i sva vlastita imena, u hrvatskom ga pišemo velikim početnim slovom. Na Internetu je poveći broj medija: tu možemo gledati televiziju i filmove, možemo čitati novine, možemo slušati glazbu, možemo se dopisivati elektroničkom poštom, možemo blogati, i tako dalje i tako dalje. Pretpostavljam da je onima koji su stigli do ovdje već jasno, ali da rezimiram: Ako ne mislite da se medij televizije prenosi medijem interneta a medij pisma prenosi medijem, štajaznam, poštanske kočije, shvatili ste je besmisleno govoriti o Internetu kao o mediju. Sama riječ pak ima dva značenja: u stručnom jeziku, internet je opća imenica koja označava tip mreže i piše se malim početnim slovom. U općem jeziku, Internet je vlastito ime koje označava jednu, jedinu, sasvim određenu mrežu i piše se velikim početnim slovom. Dodatak za prevoditelje: U jezicima koji poznaju članove, stručni i opći smisao se diferenciraju neodređenim i određenim članom a ne velikim i malim slovom. Neodređeni član (engl. a, an) i množina ukazuju na stručnu upotrebu (neki internet, svaki internet, bilo koji internet, oba interneta, itd.) dok određeni član (engl. the) ukazuje na općejezičnu upotrebu kao imena za "taj, jedan i jedini Internet".

U jeku sumarizacije seksa, droge i rokenrola u Briselu, i “bulls on parade” priredbi u ISS-u, dešava se jedna daleko pozitivnija inicijativa. Grupa organizacija i kompanija okupila se oko ideje afirmacije otvorenih standarda u sferi dokument formata, sa ciljem stvaranja jake i dobro povezane globalne zajednice okupljene oko simboličnog događaja nazvanog “dan slobode dokmenata”. Iako se [...]

Ovo je test iz Flock Blogged with Flock

Ovomesečni “release update” donosi par veoma zanimljivih informacija. Pre svega, iako na dnu, otkriveno je da će Lenny biti označen kao 5.0. Firefox, odnosno Iceweasel 3 će takodje ući u izdanje, dok je možda najzanimljivija tema kada su verzije u pitanju KDE4. Prve vesti nisu bile previše optimistične po pitanju uključivanja nove grane KDE-a u [...]