Mecklenburg-Vorpommern i Brandenburg, dvije savezne drzave. Koje su obje iz bivseg istocnog bloka, pa cu u tekstu koji slijedi iza danasnjeg, pribliziti pojam DDR-a. Dvorac Schwerin: http://www.muempfer.de/Schwerin_Schloss.jpg http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:Schloss_Schwerin_070506.jpg Schwerin je glavni grad Mecklenburg-Vorpommern-a, drugi po velicini u saveznoj drzavi, sa 100 000 stanovnika i ujedno najmanji grad uopce eines deutschen Bundeslandes. na karti Mecklenburg-Vorpommern je savezna drzava (kao sto vidite idemo od sjevera prema jugu) na sjeveru Njemacke. U povijesti se sastojala od dvije zasebne drzave. Na istoku ima granicu za Poljskom. 1.6 miliona stanovnika. Mala drzavica, cije ime cete cesto naci skraceno sa M-V, MV ili MVP. Ima duzinu obale od 1700 km-a. I time najduzu obalu od svih drzava Njemacke. Najveci otoci su Rügen, Usedom, Hiddensee. Omiljeni za odmor unutar nacionalnih granica. Najvazniji poluotok je Fischland-Darß-Zingst. Link na Rügen: pogled od kojeg staje dah Neke od najljepsih svjetionika u drzavi cete tamo pronaci. Usedom: Stanovnici se dijelom sastoje od protjeranih (Heimatvertriebene) nakon drugog svjetskog rata, izmedju ostalog i iz istocne Prusije (kalinjingradsko podrucje) i od tkz. Zugezogene i ostalih podrucja Njemacke, povijesno uvjetovano uglavnom iz DDR-a. Ovdje je malo stranaca, jako malo i to uglavnom Rusa i nesto Azijata. Ujedno je to savezna drzava sa najmanjom gustocom stanovnika na cijelom saveznom podrucju. Najveci grad je Rostock sa 200 000 stanovnika. Zgrada suda: Takozvani Hansa-grad - Hansa Teutonica je pojam cehovskog udruzenja iz srednjeg vijeka sa ciljem pruzanja zastite plovidbe i zastupanjem zajednickih ekonomskih interesa, pogotovo u inozemstvu. Vodeni tornjevi su vrlo obljubljeni u Njemackoj pa evo jednog i ovdje: Sveuciliste: Schwerin kazalista kuca: Imajte na umu da su ovo najmanje razvijeni dijelovi Njemacke, sve mali gradici sa po 50 000 stanovnika, najpoznatiji hansa-gradovi su Wismar pod UNESCO zastitom i Güstrow. Gustrow-ski dvorac: Govori se Als Niederdeutsch ili Plattdeutsch. Sveuciliste: Greifswald, nekih 200 kilometara od Berlina sa 50 000 stanovnika i 12 000 tisuca studenata, te dodatnih 5000 uposlenih na sveucilistu. Za prirodljupce nacionalni park: http://www.nationalpark-vorpommersche-boddenlandschaft.de/jasmund/ Sveuciliste Rostock osnovano 1419 i ono gore sa slike Greifswald od 1456 su dva najstarija sveucilista na podrucju Baltika i pripadaju najstarijim sveucilistima Njemacke i Europe. Prilicno dobra stvar, kad se uzme u obzir da je ovo najmanje razvijeni dio drzave, to vam je kao da Gorski Kotar ima jedno od najstarijih i najboljih sveucilista u Europi. Preko 80% stanovnika su se izjasnili kao ateisti, onaj dio koji je religiozan pripada evangelistickoj (protestantskoj) crkvi, svega 3% katolika ima ovdje. Ukoliko sam neki od religioznih pojmova upotrijebila pogresno, slobodno me ispravite. Razvijena je riblja industrija. Jedno malo turisticko mjesto je prosle godine postalo svjetski poznato, Heiligendamm je inace najstarije kupaliste u Njemackoj i zbog svojih tipicnih bijelih kucica uz plazu, zovu ga i Bijeli grad na moru. Prosle godine zbog susreta G-8 i unistenih polja od strane demonstranata, postao je poznat i svjetskoj javnosti. Tkz. Mecklenburgische Seenplatte je podrucje puno jezera i obuhvaca i Havel, Eldu, Elbu te Sjeverno more. Buduci ekonomski razvoj se vidi u razvoju biotehnologije i medicinske tehnike - sveucilista. U toj regiji je puno istrazivackih instituta. Proizvodnja krumpira se etablirala sa markom Pfanni. Imaju odlicno razvijeno alternativno dobivanje energije pomocu vjetra, cak najbolje u Njemackoj i trenutno 1200 takvih jedinica a planira se jos izgradnja mnogih. Time se gotovo 40% sveukupne potrebne energije dobiva od vjetra. Citajte izmejdu redova, ponesite rucnik na plazu . Uz Sachen-Anhalt i Berlin (bivse dijelove DDR-a) ova drzava ima najvecu stopu nezaposlenosti u BRD-u, zavisi koji izbor uzmete, doci cete i do 20%. Gastronomija Mecklenburg-Vorpommern-a je u znaku zdrave seljacke klope, regija je siromasna i jelo se sto se imalo, krumpir i riba. Imaju cini mi se jedini na svijetu - muzej krumpira. Jede se: peceni Spickaal (riba), Pommerscher Kaviar, Kloppschinken, Tüften un Plum (cuspjaz sa krumpirom, spekom i sljivama), Pommersche Tollatschen, Schwarzbrotpudding, Pommersche Quarkbollerchen, Mandelkringel itd. Vazne morske luke su: Rostock, Wismar, Sassnitz i Greifswald. Od Rostock-a-i Mukran-a kod Sassnitz-a voze trajekti za Dansku, Dinsku i Svedsku. Susjedna savezna drzava je Brandenburg sa dva i pol miliona stanovnika i sa 244 km kvadratnih, jedna od najvecih saveznih drzava a od novih - najveca. Novih - misli se od pada zida i ujedinjenja Njemacke. Sam grad Berlin i dijelovi Brandenburga oko njega grade tkz. metropolregiju. Metropolregija je gusto naseljena regija nekog velegrada sa vaznim medjunarodnim znacajem. Najvece takve regije u Europi su: Moskva, London, Istambul i Paris sa okolicom. U Americi bi to bili New York, Meksiko, Sao Paolo itd. U Africi bi to bio Kairo sa svojih 16 miliona stanovnika. Shvatili ste. Europske Metropolregije su od 1995 definirane sluzbeno na drzavnoj razini. Za razliku od jedne aglomeracije - gdje se radi o centralnom gradu i njegovim suburbanim podrucjima, gusto naseljenim - jedna metropolregija obuhvaca i seoska podrucja, znaci siri je pojam. Obicno vezan bilo za privrednu vezu centra i periferijskih zona bilo kroz priljev radne snage tipa Zagreb - Velika Gorica - Sesvete - Samobor... Dakle Metropolregija Berlin/Brandenburg, osim vecih gradova poput Brandenburg an der Havel na zapadu ili Frankfurt (Oder) - 60 000 stanovnika, mali gradic, je istocni dio jako slabo naseljen. Ljeti su temperature max. 20 stupnjeva, ali pada malo kise, gotovo najmanje u saveznom prosjeku. Ujedno je Brandeburg bogat vodama, najbogatiji u BRD-u. Ima preko 3000 prirodnih jezera i jos preko 200 umjetnih. Velike rijeke su Elbe, Oder (zato Frankfurt Oder kao i Frankfurt na Majni). Ne, ovu saveznu drzavu necete naci po turistickim vodicima niti na utabanoj stazi slonova ali je svakako vrijedna otkrica. Najvece prirodno jezero je Scharmützelsee. Veci gradovi Potstdam (Sans Souci ) i Cottbus. I ovdje ima jako malo stranaca. Prije nego vam krenem objasnjavati dijalekte, manimo se toga, mnoge su ucene knjige napisane na tu temu vec i opet ih ne razumijem. Istocnonjemacki naglasak je nesto sto ne razumije vecina zapadnih im sunarodnjaka. Nakon durgog svjetkog rata ovo je potpalo Rusima, 1990 je dosla u veliku obitelj BRD-a. Opcenito je u istocnoj Njemackoj nezaposlenost velika. 1996 je referendumom odluceno da se ne zele ujedniti sa BR Berlinom. Privreda: Zeljezare, celicane, solarna energija - regija se zeli profilirati kao solarna savezna drzava. Dalje - prehrambena industrija, drvna industrija i poljoprivreda. Postdam, Wissenschaftspark Albert Einstein - znanstveni kompleks. Najpoznatija zgrada ovog znanstvenog kompleksa je Einstajnov toranj Ovaj toranj je izgradjen u svrhu eksperimentiranja sa teorijom relativiteta. Ovdje vidite tkz. veliki refraktor. Regija oko Potsdama je jedna od vodecih biotech-lokacija u drzavi. Ima 160 firmi tog profila i preko 3000 zaposlenih strucnjaka i jedna je od najvaznijih europskih lokacija za podrucje biotehnologije. Nezaposlenost je ovdje i do 23%, tu ide nas savezni porez. I vidim li samo ja kontradikciju ova dva gornja podatka? Glavna zracna luka ovog podrucja je (zasad, dok ne zavrse gradnju nove) Berlin -Schönefeld. Do 2011 bi glavna luka trebala biti Berlin Bradneburg International. Dvorac Boitzenburg, link: jos Schloss Rheinsberg, tkz vodeni dvorac Schloss Meseberg, barokni dvorac na Gran jezeru Zivopisne kucice na vodi. Ima puno slika u tekstu, ali slika objasnjava bolje nego tisucu rijeci. Jos linkova na dvorce, savezna drzava puna dvoraca, mramorna palaca na vodi. Pisac Theodor Fotane je potekao odavde i napisao sad vec slavne Wanderungen durch die Mark Brandenburg vazno literarno djelo, hommage njegovoj domovini. Prirodne riznice: Naturpark Niederlausitzer Landrücken, pod zastitom UNESCO-a kao biosferen - rezervat te daljnjih 11 parkova prirode. Zapravo vise od 1/3 ukupne povrsine je pod zastitom kao prirodna bastina. Nationalpark Unteres Odertal Neki od njih i po 1500 km zasticenog prostora. http://www.schorfheide-chorin.de/ Spreewald link: http://www2.tu-berlin.de/presse/wissenschaftsdienst/04jun/spreewald.jpg Barnim Baumblütenfest (prostenje cvatnje drveca) u Werder-u, je najvece prostenje ili narodni festival u Brandenburgu, svake godine ga posjeti pola miliona ljudi i spada medju najvece Volksfesten in Deutschland. Poznat je po mnogobrojnim vrstama vocnih vina, od krusaka, sljiva itd. Osim po ribi, koju ne znam dobro prevesti Hech, Aal i Karpfen, imam neke sumnje sto bi to bilo ali ne zelim se blamirati. Odavde dolazi i najpoznatiji slatkac u drzavi Fürst-Pückler-Eis, koji se sastoji od tri vrste: jagoda, vanilija i cokolada. Europa-Universität Viadrina - Frankfurt (Oder): Universität Potsdam, najvece sveuciliste u saveznoj drzavi: http://www.militarystudies.de/getdata.php?ID=1 Mecklenburg-Vorpommern: ovdje su otkrili pojam sporosti. Nigdje se ne zuri. Zuri polako. Stres ovdje bas i necete naci. Sutljivi ljudi. Divna priroda. Stav i izgovor: wat geiht mi dat an. Bismarck je rekao: za slucaj da se dogodi smak svijeta, ja cu preseliti u Mecklenburg, tamo je ionako sve dogodi sa 50 godina zakasnjenja. Znaci ovdje ne idete po akciju nego pustiti mozak na pasu. Idete gledati parade vranaca: (sjecate se kalinjingrada, prusije i sve te povezanosti sa plemenitim sortama konja)? Poluotok Fischland, 700 stanovnika, oaza mira, pola sata od Rostocka, ljeti cesto centar raznih umjetnickih kolonija. Ovdje NEMA luksuznih hotela i promenada. I humor je ovdje drugaciji. Narodna poslovica kaze da jedan Mecklenburger samo dvaput u zivotu place, jednom kad se rodi i jos jednom kad umire. Cesto pada kisa. No ne uvijek ;-) pa je biciklisticki turizam prilicno razvijen. Za malo welnnessa http://www.hotel-am-meer.de/index.php?lang=de ili http://www.meerlust.de/meerlust/front_content.php Dvorac Schorssow i Tecaldarium, pojam nastao od pojma tepidarium (regeneracijska soba) i pojma caldarium (soba za vruce kupke). Znaci ulazite u jednu toplu prostoriju, sa klupicom za znojenje. Nude se i vodeni sportovi. Nijemci ce tesko pasti na puko izlezavanje (morate im ponuditi sport, akciju i izazov, to ih pali). U petri podrumu mozete stolicu na kojoj ste sjedili salicu iz koje ste pili kupiti za uspomenu. http://www.petrikeller.de/ tkz. morski most u Heringsdorf-u: Butterfahr i plivajuci duty free shopovi: u proslosti je to bila jedna shopping voznja na brodu, uz pomoc vodene bescarinske zone, tako ste na tom brodu mogli kupiti danski maslac mnogo jeftnije nego u Njemackoj, zbog cega se i voznja prozvala tako.Uz to i neke druge namirnice, duhan itd. Voznja sama je bila besplatna, ili bi platili simbolicnu cijenu od 2 marke, do 1990 je bila tradicija, poslije su ju zakonodavci istrijebili. Königsstuhl ima poznatu stijenu od krede nacionalnom parku Jasmund, na Rügenu. Nationalpark-Zentrum Königsstuhl http://www.koenigsstuhl.com/ http://www.ruegenpark.de/home.html na 40 tisuca kavdratnih metara minijature poznatih gradjevina iz cijele drzave pa cak i Neuschwanstein. http://www.meeresmuseum.de/start/index.htm Muzej gljiva, Neuheide. Zapravo najljepsi privatni muzej (Hrvati jos ne poznaju tu vrstu businessa, vani posve uobicajna) u saveznoj drzavi. Ovdje mozete vidjeti 250 vrsti gljiva koje rastu na podrucju Njemacke. I izlozbu insekata. Tamo je i mali botanicki vrt. Ulaz za odrasle je 4,00 eura za klince 2,00 eura. Ovom kompleksu pripada i tkz. Baumschule sto znaci da mozete posebno povoljno kupiti biljke i doma presaditi. Recimo drvce u tegli 80 cm visoko kosta max. 7 eura. Najcesce pet. Ako je to neka egzoticna biljka, ja bih ju u svom gradu platila minimalno 45 eura. Ima i volijera sa vjevericama. A uzgajaju i sove. Ima i prostorija sa 200 preperiranih zivotinja, nisam ljubitelj, ali tko voli. Manifestacije: Die Hanse Sail / Rostock je najveca morska manifestacija u sjevernoj Njemackoj. Pripada velikoj Baltic Sail, koja se odvija kroz nekoliko morskih gradova i drzava sjeverne Europe. http://www.hansesail.com/Baltic-Sail.8.0.html Preko 300 jedrilica i krusera dolaze sa svojim zastavama. Link na Hanse Sail Hanse Sail Otok Ruden, koji je u proslosti sluzio za testiranje oruzja, mozete posjetiti i najveci podmornicki muzej na svijetu http://www.u-461.de/ Link na podmornicu: http://www.j-jeran.de/Images/Peenemuende_2005/Museum_U461.jpg I najstariji hrast u drzavi, star 1300 godina Poznati Ivenacker hrastovi su uneseni u mnoge svjetske protokole rekorda vegetacije, jedan je star preko 1000 godina, visok preko 35 metara i da netko pozeli, unutar njega (tolikog je promjera) stane cijeli bracni krevet. Brandenburg: gdje su kraljevi ljetovali, pjesnici i mislioci setali i diktatori lovili. Muskarci ce se vjerojatno odmah sjetiti EuroSpeedway Lausitz staze za utrku, 130 km juznije od Berlina. Streka je najveca u Europi. Ranije se zvala Lausitzring. Brandenburg. Poznati po Buttemilchu i divnim alejama kroz hladovinu. Koje hitno trebaju renoviranje ali, da. Ono po cemu je Brandenburg jos poznat je i Spreewald krastavac (ukiseljeni krastavci) poznati po cijeloj drzavi i jedni od najboljih Schorheide je oduvijek bilo nobl loviliste prvo za careve, a onda kako je povijest odmicala i za ostale smrtnike. A ako vam je dobro pao grah, poslati ce vas jednom i u ovaj kongresni hotel Hotel Döllnsee-Schorfheide. O ovom kraju je pisao i Günther Grass. Oni koji su zlobni kazu da ce vam Brandenburg ponuditi samo pijesak, mocvaru i kisele krastavce. Gunter Jauch (moderator tko Wer wird Mililardär?) ovdje ima svoju vilu u koju je ulozio hrpu novaca, stil Jugenstilvilla. Tu zivi i Joop i jos neki poznati. Jauch je poklonio svojoj saveznoj drzavi od reklama koje je zaradio tisuce i tisuce eura kako bi se zemlja razvijala Ujedno je tvornica hladetine koju Nijemci bas vole. Hladetinu, ne tvornicu. Ovuda prolazi i ICE Berlin-Hannover, a zivi i rijetka zasticena vrsta ptice, procjenjuje se da ima jos samo 70 primjeraka iste, ne znam prevesti ali evo latinskog naziva Otis tarda, pa cete na netu naci sliku. Uglavnom Deutsche Bahn je morao pomaknuti zamisljenu zeljeznicku trasu i jos izgraditi 6 km dugacak i 7 metara visok zastitni zid (zastita od buke i zagadjenja) i to ju je kostalo 10 miliona eura. Eto sto Nijemci cine radi nekoliko ptica. Poznata vocna vina cete ovdje uzivati preko svake mjere. Eko hotel: http://www.seehof-rheinsberg.de/web-bilder/2.jpg http://www.antik-cottage.de/ Tko voli lukuzno: Schlosshotel Cecilienhof ili Kempinski. Znaci sljedi DDR tekst, a onda opet idemo kozmeticki dalje. Za vikend smo imali divno vrijeme, bas divno i iako smo u subotu bili na tulumu i nacagali se posteno, u nedjelju smo odvalili izvan grada tamo i natrag – 100 kilometara. Je znam nije to tako brzo i puno - rasporedjeno na citavo dopodne i dio popodneva. Muz odrapi u tri sata 75 km sam, ali ja jos nisam na to nivou. Uglavnom fino sam osjecala noge i guzu drugi dan...jel off road volim onak na polustojeci... Zakoniti si zazelio ovo i dobio: na kraju treniranog muskarca pase i meni imati ne? da nam muskici budu jos bolji Dok vi ovo citate, ja namacem svoje noge na Fuertaventuri. Kanarski otoci, ne tako daleko od marokanske obale. A tek kad cujete pricu , zove mene neki dan zena, menadzerica od scholla - i kaze da su moja nogica i moji crveni noktici osvojili prvu nagradu na natjecaju od 400 ljudi odrzanom putem interneta proslo ljeto i da imam tri dana wellnessa i placen let i sve u hotelu sa 4 zvjezdice i ne trebam nista osim uzivati. Ja pomislim da me netko zeza i zavrsim razgovor. Zove ona opet. I kaze: ali vi jeste glavna pobjednica. Ja se ne sjecam da sam ista poslala, nek ona meni vrati tu sliku na mejl i vrati zena, kad fakat moja noga (?!?) u srebrnim sandalama iz Tunezije i naravno moj prepoznatljivi crveni lakic...ne vjerujem....nadjem se s njom u agenciji da sredimo detalje puta i smjeskam se. Jedan od najpoznatijih fotografa u drzavi ce slikati moja stopala. Naime ja sam im rekla, ja vam od koljena do vrata bas i nisam za pokazivanje, nakon Uskrsa , pa su rekli da je sve u redu i da cemo samo stopala okidati. I ponudili mi da snimim za lovu par reklama. Meni? Koja ganja neku ozbiljnu karijeru, zena je u godinama i nije vrckava (barem ne za javnost)....skroz sam podjetinjila i odmah izvukla divne haljine iz ormara i jedva cekam da ovih jadnih 5 stupnjeva i kisu i snijeg zamijenim plazom Sama me providnost inspirirala pa sam prije nekih 2 tjedna pocela stavljati guam blato na guzu (to je moja priprema za ljeto) i mazati se kremom za zatezanje koze i to svaki dan. E pa komadi, ja vam se tako veselim

Kruške Williams dobile su ime po sestrama Wilijams: Hvala Astrodromu!

Dragi moji, Od danas sam dostupna i putem telefona. Poslije dugog promišljanja i vaganja “za i protiv” odlučila sam se na ovu opciju zbog bržeg i jednostavnijeg kontakta s vama. Direktan, topli razgovor značajan je faktor pri astrološkim konzultacijama i savjetima, a ponajviše zbog dinamičkog izmjenjivanja informacija Dakle, nazvati me možete radnim danima od [...]

sto se peklo u zadnje vrijeme? Isprobavalo? Zavoljelo? Danas od svega pomalo. Prvo - suseno voce. Kao grickalica, ukras, zacin - radi jedna prijateljica. http://www.sabinehans.de/index.php/extradry Vrlo dekorativno, piljevina od mrkve ili kriske ananasa koje ste narezali na masinu za kruh i posusili u vlastiti cips, ili naribanu mrvku koju ste posusili bilo u pecnici na niskoj temperaturi, bilo za suncanog suhog vremena vani i mörserom (ona mramorna zdjelica sa debelim stapom) samljeli u prah, istu stvar mozete napraviti sa zacinskim biljem. Onda vec kupljeni maslac, malo omeksate (samo malo) i u njega umiksate prah zacinskog bilja ili mrkve. Osim sto fantasticno izgleda, ima i super aromu i na obican kruh jako fino. Recimo posusite jagode (isprobano) i takve uronite u otopljenu cokoladu u koju ste dodali nesto praha chilija i onda uz to posluzite slatkac od vanilije. Niste stajali dva sata u kuhinji radi deserta, a gosti su odusevljeni. Osim toga, ukoliko susite u kuhinji ili na balkonu, cijeli stan ce vam divno mirisati. Sto jos sa suhim vocem? Grubo ga nasjecakti nozem i aromatizirati secer, divno izgleda u prozirnoj staklenki a i lijepo izgleda recimo na obicnoj kremi od svjezeg sira. Ili na pudingu, jogurtu ili slicnom. Ideja za posebno kreativne, skuhate pun lonac jagoda, dodate meda da to sve poveze i razvaljate na pleh za pecenje i pustiti da se dobro osusi, na bleh staviti plasticnu foliju, ne aluminijsku jer se ona naguzva pa tepih od jagoda puca. Najbolje staviti na 2-3 sata u pecnici na 40 stupnjeva. I onda u to uvijate sto vec zelite dati za predjelo, ili pohane rajcice, ili kuglice nekog finog sira.... 1. Muffinsi sa dimljenim lososom - super za tulume Treba vam 300 grama brasna, 1 pecilni, zlica soli, 1 jaje, 200 grama buttermilch-a , mozete probati sa acidofilnim mlijekom, onda 150 grama cottage cheese (Körniger na njemackom) znaci zrnasti kravlji sir, jedno jaje, zlica sjeckanog persina, zlica sjeckanog dilla, 200 grama sirnog namaza sa zaciskim biljem i 100 grama dimljenog lososa. Ispadne 9 komada, ako zelite vise, uduplajte mjere. Ovo mozete spremiti i dan ranije i dobro upakirati u foliju ili tupperware i super je i drugi dan. U zdjeli sve suhe sastojke izmijesati. U drugoj sve "mokre" - jaje, sir, Buttermilch, zrnasti sir i zacine. Ostaviti malo bilja za dekoraciju kasnije. Na kraju sastojke obiju zdjela dobro pomijesati ali ne predugo mijesati jer ce smjesa postati premokra. Za posljedicu dobijete pretvrde muffinse. U podmazanu muffin formu raspodijeliti smjesu (ili u papirate formice). Ukoliko imate pravu maffin formu, neispunjene formice napunite vodom, od pare koja ce isparavati ce muffinsi postati savrseno spuzvasti. Peci na 180 stupnjeva, prethodno ugrijati pecnicu. Peci nekih pola sata. Sa drvenim stapicem provjeriti kad se tijeso od forme lagano odvaja. Bleh staviti na vlaznu krpu, lakse cete izvaditi muffine. Izvaditi i pustiti da se ohlade. Odrezati vrh muffina, a od donje polovice malo izdubiti tijesto i sve skupa pomijesati sa sirnim namazom, lososa pazljivo poloziti na to. Kapicu muffina lagano staviti na sve. 2. Punjene jagode, kao mali ljetni snack - meni pase i sad. Treba vam: pola kile jagoda, 200 grama sirnog namaza (neutralnog) ili nekog friskog kremastog sira, pola zlice likera od narandje i 200 grama krekera. Birajte vece jagode i da imaju listice na sebi, gornju trecinu odrezati, sir sa likerom pomijesati (moze i dobar konjak, ako jedu djeca umjesto alkohola stavite sirupe) i staviti u onu spricaljku koju inace koristite za ukrasavanje kolaca. Na odrezani dio naspricati smjesu i pazljivo staviti poklopcic. Servirati na tanjuru sa krekerima. 3. Finger food s kojim nikad necete fulati je razno povrce, barem 5-6 vrsti, na raznjic nabosti i uz to par umaka. Slicno ovome, gotovo u sekundi a jako efektno, pospricati sa par kapi maslinovog, dodate jos jednu boju u kompoziciju. 300 grama koktel paradajzica, friska bazilika, 100 grama malih mozzarella kuglica (mozarella bambini), balzamicni ocat, sol, papar, cesnjak, friski persin. Naredati kako slika pokazuje, uz to pripremiti vinaigrette - pomijesati ocat, papar, par kapi maslinovog, protisnuti cesnjak i dobro izmijesati. Dodati po gore fino nasjeckano zacinsko bilje. Uz to najbolje pase bijeli francuski kruh ili talijanska ciabatta. 4. Svarcvaldica - Schwarzwälder-Kirschtorte Biskvit: 100 grama brasna, 30 grama gustina, 10-15 grama kakao praha, jedan pecilni, 150 grama secera, jedan vanilin secer, prstohvat soli, 3 jaja, zlica vode i 125 grama maslaca. Brasnaste stvari prosijati i pomijesati i tome dodavati namirnicu po namirnicu i miksati istovremeno, maslac cete dodati omeksali ali ne rastopljeni. Staviti u kalup za torte koji ste ili oblozili papirom za pecenje ili namazali masnocom, pecnicu zagrijati na 180 stupnjeva (ako je na kruzni zrak onda na 160) i peci pola sata. Kad noz u sredini ostane cisti, peceno je. Tortu izvaditi na resetku za hladjenje, kad se ohladila prerezati, vec prema tome koliko ste vjesti, jednom ili dvaput. Mozda pokusate rezati "koncem" tj. onim ribarskim kocem, koji drzite zategnutim izmedju prstiju obje ruke. Punjenje: 700 grama visnji iz kompota ocijediti, sok uhvatiti. Ostaviti 10-ak visnji po strani, za dekoraciju. Gustin i secer umutiti u 100 ml tog soka, ostatak uhvacenog soka ukuhati, maknuti sa vatre, ukuhati (kao kad ukuhavate puding) onu umucenu smjesu gustina i secera i pustiti jos jednom da zakipi. Umijesati visnje, ostaviti da se ohladi, sa vremena na vrijeme promijesati. Prvi biskvit premazati sa pola te smjese, staviti gornji dio na to i premazati ostatkom smjese. Na to dolazi sljedeca krema. 600 ml slatkog vrhnja izmiksati u slag. Tko ne voli jako laganu slag kremu moze u istu umijesati prasak za kremu od Dolcele. Tko zeli samo slag neka u njega umijesa jedan paketic slagfixa. Dodati 2 zlice secera u prahu. Premazati veci dio slag kreme po vocnoj smjesi. Ostatak staviti u strcaljku i raditi okolo naokolo male ruzice od kreme. Staviti na sat vremena u frzider da se stvrdne. Nakon toga na svaku ruzicu staviti jednu visnju iz kompota. I u sredini naribati finu mlijecnu cokoladu, onako na grubo te takodjer zalijepiti bocno oko torte. Opet u frizider na jos 2-3 sata. Naravno mozete ju ukrasiti i malo drugacije, ima bezbroj varijanti: 1, 2, 3, 4, 5 . Jedna od izvedenica je i rolada. Imam i jedan kompliciraniji recept, gdje je krema malo prestimanija ali to radim rjedje i kad bas imam vremena. Onda uduplam i biskvit pa ima vise katova. Neki tijesto natope sa malo visnjevca (to bi zapravo bio original). I u kremu stave tkz. puding od slaga. 5. Prinzregententorte ili Muska torta Treba vam: pola litre mlijeka, jedan puding od cokolade, zlica kako praha, 225 grama secera, 7 jaja, vanilin secer, prstohvat soli, 150 grama brasna, 250 grama omeksalog maslaca, 400 grama cokolade za kuhanje (malo gorke), 100 grama mlijecne cokolade. Zakuhati 400 ml mlijeka, kakao i 75 grama secera pomijesati sa ostatkom mlijeka i praskom za puding i sve zakuhati. Pokriti prozirnom folijom da se ne napravi kozica i staviti da se ohladi. Zutanjke odvojiti, bjelanjke izmiksati u snijeg, dodati preostalih 150 grama secera, vanilin, sol, sve dobro promijsati. Dodati zutanjke, umiksati, dodati prosijano brasno i umiksati. Kalup za torte namastiti, staviti 6-7 zlica smjese i peci na 200 stupnjeva nekih 5-6 minuta, prethodno ste ugrijali pecnicu. Odmah, jos toplo sa dugim tankim nozem odvojiti od podloge, ohladiti. Formu oprati. Sve ponoviti jos 5 puta. Tijesto kad je peceno mora biti jako tanko, idealno bi bilo manje od 1 cm debljine, u slasticarni je svega pola centimetra. Dakle upravo ispeci tijesto u slojevima jest ovdje najveca umjetnost. Tradicionalan recept ima upravo 6 kora. Maslac izmiksati u pjenu, dodavati puding uz miksanje cijelo vrijeme, premazati sve slojeve tijesta osim zadnjeg, tom kremom. Rastopiti gorku cokoladu (barem 60% kakaa) i premazati preko torte gore i sa strane. Staviti u frizider na 3 sata. Nakon toga mlijecnu cokoladu rastopiti i u sarama polijati po tome, kao da crtate vijugave linije. Staviti u frizider jos na sat vremena. Torta je najbolja drugi dan, kad otpusti. Ima po komadu 500 kalorija, ali to ne morate nuzno upamtiti. Zove se muska torta jer je od tkz. muske, gorke cokolade i zaista ju muskarci vole. Ova torta je kreirana u cast bayerskog Luitpod princregenta 1886 za njegov rodjendan. Slojevi simboliziraju tadasnje becirke Bayerna. Ova torta za Bayern ima jednako znacenje kao Sacherica za Bec. Jos fotki: jedna, u izradi. 6. Ledene kocke - kao sto vidite ja obozavam kremaste kolace, sto vise kreme, tim je meni ljepse! Tijesto: 5 bjelanjaka, 5 zlica secera, 5 zlica brasna, 1 pecilni. Sve izmiksati, staviti u namazanu portvu i peci 20-ak minuta na 180 stupnjeva. Kad se ohladi biskvit zalijati sa 100 ml prokuhanog mlijeka i 2 zlice secera. Fila: 5 zutanjaka izmiksati sa 8 zlica secera. Zakuhati pola litre mlijeka, ukuhati u nju smjesu zutanjka i secera, pustiti da se ohladi. U ohladjeno umiksati 250 grama maslaca. Po gore izmiksati pola litre slatkog vrhnja i premazati. 7. Jogurt torta za kupinama (nisu li na slici borovnice, ja sam radila sa borovnicama) - preuzeto sa coolinarike od meni tamo najdrazeg lika. http://www.coolinarika.com/recept/jogurt-torta-sa-kupinama Tijesto: 3 jaja, 3 zlice vode, 120 grama secera, malo vode (zlica), prstohvat soli, 80 grama brasna, 20 grama gustina, 20 grama kakaa, jedan pecilni. Krema: 9 listova zeletine, 500 grama kupina, 500 grama krem jogurta, 60 grama secera, 500 grama slatkog vrhnja. Dekoracija: 300 grama marcipana (u receptu pise 200 ali nije dovoljno), 100 grama voca, oko 100 grama bijele cokolade. Ide i sa malinama, kako znam? Pa zakoniti kupio jednom pogresno voce. Friske maline nisu bas povoljne, marcipan isto ne, ali ovo je cista fantazija okusa koja je vrijedna truda . Priprema: Od navedenih sastojaka izmiksati biskvitnu smjesu. Staviti peci u namasteni kalup za torte, peci na 180 stupnjeva oko pola sata. Ohladjeni biskvit prerezati na pola. Za krmeu potopiti zelatinu u malo vode, kupine izmiksati (ako vam smetaju one sitnice koscice, onda ih propasirajte, mene ne smetaju). Izmiksano voce pomijesati sa jogurtom, secerom i otopljenom zelatinom. Polako dodavati prethodno umuceno slatko vrhnje. Donju koru premazati debelo kremom, prethodno biskvit vratiti u kalup (da krema ne iscuri), pokriti durgim dijelom biskvita i premazati ostatkom kreme - gledati da 2/3 idu na prvi biskvit. Staviti u frizider na 2 sata. Nakon toga razvaljati marcipan, malo zarezati krajeve da ih poslije dekorativno uvinete. Staviti taj "obruc" oko torte. Rastopiti bijelu cokoladu i u mrljama polijati po torti, na to sve staviti nekoliko cijelih kupina (?!). Staviti u frzider na sljedeca dva sata. Savrseno osvjezavajuca torta, bogata okusom zbog marcipana. Fotka: http://www.coolinarika.com/repository_images/image_raw/17524/blowup Prosle godine, (jel bila prosla Mentina?) sam dobila recept za ledeni vjetar i Mentina je skuzila da bi to meni moglo biti fino i sto reci - nagovarala me dok nisam ispekla i postala robinja ove delicije . Spada definitvno u meni tri najbolja kolaca, a revno ih pecem i isprobavam godinama. Preporucam Japanski ili Ledeni vjetar kod Mentine od 03.12.2006. Recept cete naci na temi od 03.12.2006 a fotke kolaca, sasvim aktualno na zadnjem tekstu kod Mentine. 8. kukurzni kruh (pekao zakoniti) - kruh je bio ukusan iako mrvicu presuh, imate li mozda ideju kako da to drugi put ispadne bolje? Inace mu kruhovi ispadnu odlicno bilo domaci, bilo talijanski bijeli, ili francuski, pa punozrni.... Treba vam: 400 grama obicnog brasna, 175 grama kukurznog, 1 pecilni, zlicica soli i zlicica secera. 250 ml mlijeka, 100 grama maslaca i 2 jaja. U zdjeli pomijsajte brasna, pecilni, sol i secer. Mlijeko ugrijte i u njemu rastopite maslac. To dati gornjoj smjesi i dobro izmijesati. Jaja umutiti i dodati smjesi.Sve mijesiti. I mijesiti. Sad znate zasto ja to ne radim. Pokriti i pustiti pola sata. Staviti peci na 200 stupnjeva 20-ak minuta. 9. Domace buhtle punjene domacim pekmezom - brzinom svjetlosti me vrate u bakinu kuhinju. Hrana za dusu. Meni ne idu posebno od ruke sve stvari sa dizanim tijestom, pa je to preuzeto zakoniti. Ja sam za kremaste carolije zaduzena. Kad mi ih je prvi put napravio onako meke, tople i mirisu na limunovu koricu, mislila sam da cu umrijeti od ljepote. U medjuvremenu se covjek navikne Bilo je zabavno kad sam ih jednom prilikom odnjela na posao i jos se rastuzila kako je "firma" prazna, nigdje zive duse na vidiku, mislila sam svi su bolesni, tko ce to pojesti. Posaljem onaj skupni mail da ima kolaca i dotrce iz svih smjerova vrijedni ljudi uzmu pola (veliki su komadi, pazi se na liniju) i svi za 5 minuta jure natrag - uredi su nam svi u staklu, pa se sve vidi - ali ovaj put svatko uzima citav komad, zlu ne trebalo. Treba vam: 1 paketic germe u prahu, zlica secera, 5 zlica mlijeka, prstohvat soli, 25 grama secera, 30 grama maslaca, 1 jaje, jedan nespricani limun, jos 250 ml mlijeka, jos 30 grama maslaca. Nijemci to rado jedu sa umakom od vanilije i visnjama iz kompota. Dakle germu sa secerom i mlakim mlijekom (5 zlica) pomijesati i pustiti da odstoji 5 minuta, dok se ne naprave mjehurici. Brasno, sol i 25 grama secera te 30 grama maslaca, jaje i koricu limuna pomijesati. Smjesu sa germom preliti preko toga, dok mijesite samo toliko toplog mlijeka dodavati da se lako mijesi ali da nije gnecavo. Na kraju ostaviit na toplom mjestu, pokriveno, pola sata. Razvaljati i izrezati na komade, ispadne 6 vecih ili 9 manjih. Ako zelite nepunjene onda od ovoga formirate kugle i jako tijesno jednu do druge poredate u namascenu protvu. Ako ih punite finim domacim pekmezom onda on dolazi na taj razrezani kvadrat, zavijete krajeve prema gore, malo ih utisnete u lopticu i taj dio onda u protvu, da se to spajanje lijepo zapece. Kad je sve u protvi, pokrijte opet i pustite da odstoji 10 minuta, za to vrijeme zagrijte pecnicu. I rastopite onih drugih 30 grama maslaca i njime premazite tijesto. Pece se na 200 stupnjeva, 20-30 minuta. 10. Jedan izmisljeni recept - kad su se daleki gosti najavili da su u prolazu i dolaze za pola sata. Nazovimo recept: palacinke na svarcvaldski nacin. Napravite obicno tijesto za palacinke, u koje stavite zlicu kakao praha. Kad pecem obicne palacinke uvijek naribam jednu narandju unutra ili stavim narandjin secer, obicno ne znaju objasniti sto je drugacije ali je drugacije fino. Dakle ispecete te smedje palacinke, tanko. Pustite da se ohlade. Za to vrijeme ste smutili 200 grama quarka, 250 grama slatkog vrhnja i ostrugali malo vanilije u sve. Pripremili visnje iz kompota ili iz visnjevca. Palacinke punite smjesom kreme i visnji - nekih 3-4 po palacinki. Zarolate i stavite u frizider. Gosti malo cekaju iz kavicu i misle da nece dobiti nista. Palacinke i smjesa se malo stvrdli u frizideru onda ih na koso rezete u rolice, da se vidi punjene, posluzite rolice. Onda ja odnesem te svoje delicije susjedi, a ona ni pet ni sest nego zacas kod mene sa tanjurom na kojem je i sacherica i kremsnite i pita od jabuka i jos jedan pride – sa kobasicom od divljaci koju je radio njen tata i sa domacom sunkom susenom na buri. Ona donese meni da se ne udeblja, ja odnesem njoj a nasi muzevi umiru od smijeha. Pogadjate, ovih dana me lakse dobiti za prislini rad u Sibiru nego za korak na vagu. No, idmeo dalje. 11. Keks torta sa cokoladom sa coolinarike: skuhate puding od cokolade na 350 ml mlijeka i na 60 grama secera, stavite prozirnu foliju preko toga da se ne napravi kozica (primjetiti cete da neki recepti ovdje nisu identicni sa originalom, ali to samo znaci da sam isprobavanjem usavrsila varijantu) i dok se to hladi otopite 150 grama cokolade, 150 grama maslaca i 2 zutanjka. U ohladjeni puding umiksate sve ovo. Treba vam oko pola kile petit keksa, u protvu slazete red keksa, prethodno na sekundu umocenih u mlijeko (dosta vam je za sve kekse 100 ml) na to krema, pa opet keksi, pa opet krema i tako dok ne potrosite kremu sa time da zadnji red keksa jest nenamazan. Onda umutite 1 slag pjenu u koju ste dodali 2 zlice kakaa i kad je gotovo premazite po kolacu. Na to sve posipajte vece cokoladne strugotine, onako bas na grubo. Ja kupim vec naribane. Kolac mora preko noci odstajati u frizideru da otpusti. 12. Saint-Honoré - oprez, ovdje jedan komad ima milion i nesto kalorija ali tocno takav je i okus! Prvi put je taj kolac spremio on, prije neke 2 godine, da me iznenadi kad sam potpuno krepana dosla u ponoc doma, nakon jos jednog radim nocu - rok predaje imam ujutro, dana. Posvecena je svetom Honoriusu, francuskom biskupu, koji je danas zastitnik svih pekara. Treba vam: pola litre mlijeka i puding od vanilije, jos 300 ml mlijeka, 300 grama secera, 1 vanilija (za izgrebati), 2 pakiranja lisnatog tijesta, 1 vanilin secer, prstohvat soli, 150 grama brasna, 5 jaja, 2 zutanjka, zlica likera od marelica, 200 ml slatkog vrhnja. Prasak za puding razmutiti u malo mlijeka, ostatak mlijeka, 50 grama secera i ostruganu vaniliju, ukuhati. Ostaviti da se ohladi. Razvaljati lisnato tijesto 250 ml vode sa 50 grama maslaca, vanilin secerom i solju zakuhati. Dodati brasno i mijesati dok se tijesto ne pocinje odvajati od lonca. Ostaviti da se ohladi. U ohladjeno umijesati jedno jaje. Polako uz konstano mijesanje, dodati i preostala cetiri jaja. Lisnato izrezati na velicinu kalupa za torte koji imate. Na papir za pecenje i masinicom kojom inace ukrasavte torte istisnite 17-18 kapica od tijesta. Ne smiju se dodirivati. Ja jos imam predlozak, jer tehnicka muska ruka si je to sve nacrtala na papir za pecenje, meni je trebalo 5 minuta da shvatim u sto gledam i da to NIJE radni materijal za svemirski brod. Te tufnice u pecnici na 225 stupnjeva peci 10-ak minuta. Lisnato isto ispecete, nekih 20 minuta na istoj temperaturi i pustite da se ohladi. Svaki kolac ima svoj krucijalni trenutak - onaj kad sve podje u krivo, ako se ne pazi. Ovdje su to bas te tufnice. 50 grama maslaca, 2 zutanjka i liker pomijesati, sve skupa umiksati u onu puding smjesu. Vrhnje utuci i dodati. Kad je lisnato ohladjeno, namazati ga kremom i okolo naokolo uz rub torte poslagati tufnice, jednu ostaviti za sredinu. 250 secera i zlica vode – karamelizirati u tavi i preliti u trakicama preko cijelog kolaca, ali pretezno preko tufnica/kapica. 13. Juha od paprike - treba vam: 4 crvene paprike, luk, rezanj cesnjaka, zlica maslinovog, 3 zlice brasna, 1 zlica vegete ili nekog slicnog zacina (ima i po ducanima zdrave hrane) ili 2-3 zlice domaceg temeljca za juhe. Zlica octa od crvenog vina, 3 zlice ajvara, sol, papar, prstohvat soli, paprika u prahu, 1 baguette, 100 grama maslaca sa zacinskim biljem, 100 grama ribanog sira i 150 grama creme fraiche. Papriku oprati, narezati na sitno, isto i luk i cesnjak, na maslinovom kratko prodinstati i posipati brasnom. vegetu/ zamjenu ili domaci temeljac dodati, podlijati sa litrom vruce vode, dodati zlicu octa i sve lagano kuhati 10 minuta, nakon toga propasirati. Zaciniti sa ajvarom, solju, paprom, secerom i parikom u prahu. Baguette prepoloviti i pole premazati maslacem i posipati sirom i zapeci 10-ak minuta u pecnici. Papriku u tanjuru ili zdjelici servirati sa zlicom creme fraiche u sredini (onako kako se borsch servira). Idealan lagani obrok. Suseno voce radi frendica i poklonila je meni, Brotkuchen pikant sam radila za jedan tulum prije 2 tjedna, jagode i raznjice sam radila visekratno, to mi je mali dnevni snack. Jogurt tortu sa kupinama sam isto probala onako bez povoda usred tjedna. Za Uskrs smo pekli kruh dvaput, za veliki petak koji je ovdje praznik smo radili te domace buhtle, za sam Uskrs sam napravila schwarzwaldicu i saint honore i keks tortu , to se sve pojelo pa sam u ponedjeljak isla raditi nabujak od rize ciji vam recept napisem drugi put. ARTE ARTE 01.04. utorak i tema veceru u 21:00 Video i PC igrice i utjecaj na djecu, ovisnost i co. Usput sto msilite o novoj generaciji igrica uz koje se krecete tipa wii 02.04. srijeda u 20:15 Dokumentarac snimljen ove godine: Granice vremena – sto zapravo znaci vrijeme? 03.04. cetvrtak – tema vecerI: Tipicno finski – o narodu, o saunama i na kraju toga u 23:55 odlican film jos odlicnijeg Akija Kaurismakija Oblaci prolaze 04.04. petak u 20:15 dokumentarac Prva godina - od poroda do prvog koraka, te u 23:30 svedski film Rupa u mom srcu - nasilju, seksu i alkoholu, jedna stambena zajednica (WG) i njena propast. Geko - Goran Marjanovic sanja o novom pocetku. 06.04. nedjelja u 17:45 poznati serijal Za stolom sa...Montenegro 07.05 ponedjeljak - 21:00Maria Full of Grace, film - bez sredstava, trudna i ocajna, Maria pokusava osigurati egzistenciju kao kurir drogom 08.04. utorak - 21:00 tema veceri: Pamcenje i zaborav - nas mozak u starosti, u potrazi za memorijom, zagonetka- Alzheimer 09.04. srijeda u 20:15 dokumentarac Vrhunci uzitka: Matra planine i sjevernoj Madzarskoj 10.04. cetvrtak u 22:35 Bette Davis Story dokumentarac i iza toga u 00:05 odlican film Hitlerkantate - kada jedna vatrena obozavateljica Hitlera sanja o karijeri komponistice i upoznaje odlicnog kolegu protivnika rezima i mora odluciti izmejdu karijere i ljubavi 11.04. petak u 20:15 Vrhunci uzitka - Transilvanija, onda u 21:00 njemakci film snimljen ove godine, Monogamija za pocetnike te u 23:20 kanadski film Top of the Food Chain 14.04. ponedjeljak u 21:00 Shooting dogs, film, o terorizmu i gradjanskom ratu u Ruandi 15.04. utorak - tema veceri: Djetinjstvo bez prisille i kaziprsta. Dva dokumentarca - Gol i slobodan u Amsterdamu te Vitruve - malo drugacija skola i nakon toga talk show na temu. 17.04. cetvrtak u 21:00 The Dreamers - melankolicna prica jednog ljubavnog trokuta, sa pozadinom seksualne revolucije (inace je citav mjesecu duhu pokreta '68). 19.04. subota u 22:45 Pod bombama - fillm o sijitskoj majci koja krece u potragu za nestalim sinom. Filmska drama o zadnjem libanonskom ratu. 20.04. nedjelja u 23:50 - mikroosvemir jednog nebodera, sasvim osobne drame na malo kvadrata 21.04. ponedjeljak - Strasti, dokumentarac, ovaj put o heklanim tangama iz Poljske, u 17:35 u trajanju od 26 minuta. 22.04. utorak u 21:00 izvrstan dokumentarac (imam doma dvd, zaista preporucam) Darvinova nocna mora 23.03. srijeda u 21:00 dokumentarac u trajanju od 90 minuta - Seks i sezdesetosma 24.04. cetvrtak u 1/.30 dokumentarac Strasti: londonska hrabra krojacica 25.04. petak u 17:45 isti dokumentarac: o stidljivim machoima i sinjorama udavacama 26.04. subota u 21:00 dokumentarac Einstajnova velika ideja 28.04. ponedjeljak u 21:00 francuski film Sanjacica - jedan telefonski poziv okrece zivot studentice iz dobre kuce, naopacke. Mora se odluciti izmejdu ljubavi i zakona. 29.04. utorak u 21:00 dokumentarac Workingman's Death - najtezi fizicki rad, Nigerija, Port Hartcourt. 30.04. sreijeda u 23:20 danski film: U tvojim rukama - sto se dogadja kada nepovjerenje preko povjerenja, boli i ljubavi pobjedi? Gledam nedavno prekrasnu zenu u podzemnoj. Torba Tod's, cipele isto, burberry sal, biseri u usima, sve stima, sve! Divan ten. Tada dama ispuse nos. I to na nacin da je se ne bi posramio ni Joza iz Mrduse Donje. Odahnem. Ipak nije od porculana.

sto se peklo u zadnje vrijeme? Isprobavalo? Zavoljelo? Danas od svega pomalo. Prvo - suseno voce. Kao grickalica, ukras, zacin - radi jedna prijateljica. http://www.sabinehans.de/index.php/extradry Vrlo dekorativno, piljevina od mrkve ili kriske ananasa koje ste narezali na masinu za kruh i posusili u vlastiti cips, ili naribanu mrvku koju ste posusili bilo u pecnici na niskoj temperaturi, bilo za suncanog suhog vremena vani i mörserom (ona mramorna zdjelica sa debelim stapom) samljeli u prah, istu stvar mozete napraviti sa zacinskim biljem. Onda vec kupljeni maslac, malo omeksate (samo malo) i u njega umiksate prah zacinskog bilja ili mrkve. Osim sto fantasticno izgleda, ima i super aromu i na obican kruh jako fino. Recimo posusite jagode (isprobano) i takve uronite u otopljenu cokoladu u koju ste dodali nesto praha chilija i onda uz to posluzite slatkac od vanilije. Niste stajali dva sata u kuhinji radi deserta, a gosti su odusevljeni. Osim toga, ukoliko susite u kuhinji ili na balkonu, cijeli stan ce vam divno mirisati. Sto jos sa suhim vocem? Grubo ga nasjecakti nozem i aromatizirati secer, divno izgleda u prozirnoj staklenki a i lijepo izgleda recimo na obicnoj kremi od svjezeg sira. Ili na pudingu, jogurtu ili slicnom. Ideja za posebno kreativne, skuhate pun lonac jagoda, dodate meda da to sve poveze i razvaljate na pleh za pecenje i pustiti da se dobro osusi, na bleh staviti plasticnu foliju, ne aluminijsku jer se ona naguzva pa tepih od jagoda puca. Najbolje staviti na 2-3 sata u pecnici na 40 stupnjeva. I onda u to uvijate sto vec zelite dati za predjelo, ili pohane rajcice, ili kuglice nekog finog sira.... 1. Muffinsi sa dimljenim lososom - super za tulume Treba vam 300 grama brasna, 1 pecilni, zlica soli, 1 jaje, 200 grama buttermilch-a , mozete probati sa acidofilnim mlijekom, onda 150 grama cottage cheese (Körniger na njemackom) znaci zrnasti kravlji sir, jedno jaje, zlica sjeckanog persina, zlica sjeckanog dilla, 200 grama sirnog namaza sa zaciskim biljem i 100 grama dimljenog lososa. Ispadne 9 komada, ako zelite vise, uduplajte mjere. Ovo mozete spremiti i dan ranije i dobro upakirati u foliju ili tupperware i super je i drugi dan. U zdjeli sve suhe sastojke izmijesati. U drugoj sve "mokre" - jaje, sir, Buttermilch, zrnasti sir i zacine. Ostaviti malo bilja za dekoraciju kasnije. Na kraju sastojke obiju zdjela dobro pomijesati ali ne predugo mijesati jer ce smjesa postati premokra. Za posljedicu dobijete pretvrde muffinse. U podmazanu muffin formu raspodijeliti smjesu (ili u papirate formice). Ukoliko imate pravu maffin formu, neispunjene formice napunite vodom, od pare koja ce isparavati ce muffinsi postati savrseno spuzvasti. Peci na 180 stupnjeva, prethodno ugrijati pecnicu. Peci nekih pola sata. Sa drvenim stapicem provjeriti kad se tijeso od forme lagano odvaja. Bleh staviti na vlaznu krpu, lakse cete izvaditi muffine. Izvaditi i pustiti da se ohlade. Odrezati vrh muffina, a od donje polovice malo izdubiti tijesto i sve skupa pomijesati sa sirnim namazom, lososa pazljivo poloziti na to. Kapicu muffina lagano staviti na sve. 2. Punjene jagode, kao mali ljetni snack - meni pase i sad. Treba vam: pola kile jagoda, 200 grama sirnog namaza (neutralnog) ili nekog friskog kremastog sira, pola zlice likera od narandje i 200 grama krekera. Birajte vece jagode i da imaju listice na sebi, gornju trecinu odrezati, sir sa likerom pomijesati (moze i dobar konjak, ako jedu djeca umjesto alkohola stavite sirupe) i staviti u onu spricaljku koju inace koristite za ukrasavanje kolaca. Na odrezani dio naspricati smjesu i pazljivo staviti poklopcic. Servirati na tanjuru sa krekerima. 3. Finger food s kojim nikad necete fulati je razno povrce, barem 5-6 vrsti, na raznjic nabosti i uz to par umaka. Slicno ovome, gotovo u sekundi a jako efektno, pospricati sa par kapi maslinovog, dodate jos jednu boju u kompoziciju. 300 grama koktel paradajzica, friska bazilika, 100 grama malih mozzarella kuglica (mozarella bambini), balzamicni ocat, sol, papar, cesnjak, friski persin. Naredati kako slika pokazuje, uz to pripremiti vinaigrette - pomijesati ocat, papar, par kapi maslinovog, protisnuti cesnjak i dobro izmijesati. Dodati po gore fino nasjeckano zacinsko bilje. Uz to najbolje pase bijeli francuski kruh ili talijanska ciabatta. 4. Svarcvaldica - Schwarzwälder-Kirschtorte Biskvit: 100 grama brasna, 30 grama gustina, 10-15 grama kakao praha, jedan pecilni, 150 grama secera, jedan vanilin secer, prstohvat soli, 3 jaja, zlica vode i 125 grama maslaca. Brasnaste stvari prosijati i pomijesati i tome dodavati namirnicu po namirnicu i miksati istovremeno, maslac cete dodati omeksali ali ne rastopljeni. Staviti u kalup za torte koji ste ili oblozili papirom za pecenje ili namazali masnocom, pecnicu zagrijati na 180 stupnjeva (ako je na kruzni zrak onda na 160) i peci pola sata. Kad noz u sredini ostane cisti, peceno je. Tortu izvaditi na resetku za hladjenje, kad se ohladila prerezati, vec prema tome koliko ste vjesti, jednom ili dvaput. Mozda pokusate rezati "koncem" tj. onim ribarskim kocem, koji drzite zategnutim izmedju prstiju obje ruke. Punjenje: 700 grama visnji iz kompota ocijediti, sok uhvatiti. Ostaviti 10-ak visnji po strani, za dekoraciju. Gustin i secer umutiti u 100 ml tog soka, ostatak uhvacenog soka ukuhati, maknuti sa vatre, ukuhati (kao kad ukuhavate puding) onu umucenu smjesu gustina i secera i pustiti jos jednom da zakipi. Umijesati visnje, ostaviti da se ohladi, sa vremena na vrijeme promijesati. Prvi biskvit premazati sa pola te smjese, staviti gornji dio na to i premazati ostatkom smjese. Na to dolazi sljedeca krema. 600 ml slatkog vrhnja izmiksati u slag. Tko ne voli jako laganu slag kremu moze u istu umijesati prasak za kremu od Dolcele. Tko zeli samo slag neka u njega umijesa jedan paketic slagfixa. Dodati 2 zlice secera u prahu. Premazati veci dio slag kreme po vocnoj smjesi. Ostatak staviti u strcaljku i raditi okolo naokolo male ruzice od kreme. Staviti na sat vremena u frzider da se stvrdne. Nakon toga na svaku ruzicu staviti jednu visnju iz kompota. I u sredini naribati finu mlijecnu cokoladu, onako na grubo te takodjer zalijepiti bocno oko torte. Opet u frizider na jos 2-3 sata. Naravno mozete ju ukrasiti i malo drugacije, ima bezbroj varijanti: 1, 2, 3, 4, 5 . Jedna od izvedenica je i rolada. Imam i jedan kompliciraniji recept, gdje je krema malo prestimanija ali to radim rjedje i kad bas imam vremena. Onda uduplam i biskvit pa ima vise katova. Neki tijesto natope sa malo visnjevca (to bi zapravo bio original). I u kremu stave tkz. puding od slaga. 5. Prinzregententorte ili Muska torta Treba vam: pola litre mlijeka, jedan puding od cokolade, zlica kako praha, 225 grama secera, 7 jaja, vanilin secer, prstohvat soli, 150 grama brasna, 250 grama omeksalog maslaca, 400 grama cokolade za kuhanje (malo gorke), 100 grama mlijecne cokolade. Zakuhati 400 ml mlijeka, kakao i 75 grama secera pomijesati sa ostatkom mlijeka i praskom za puding i sve zakuhati. Pokriti prozirnom folijom da se ne napravi kozica i staviti da se ohladi. Zutanjke odvojiti, bjelanjke izmiksati u snijeg, dodati preostalih 150 grama secera, vanilin, sol, sve dobro promijsati. Dodati zutanjke, umiksati, dodati prosijano brasno i umiksati. Kalup za torte namastiti, staviti 6-7 zlica smjese i peci na 200 stupnjeva nekih 5-6 minuta, prethodno ste ugrijali pecnicu. Odmah, jos toplo sa dugim tankim nozem odvojiti od podloge, ohladiti. Formu oprati. Sve ponoviti jos 5 puta. Tijesto kad je peceno mora biti jako tanko, idealno bi bilo manje od 1 cm debljine, u slasticarni je svega pola centimetra. Dakle upravo ispeci tijesto u slojevima jest ovdje najveca umjetnost. Tradicionalan recept ima upravo 6 kora. Maslac izmiksati u pjenu, dodavati puding uz miksanje cijelo vrijeme, premazati sve slojeve tijesta osim zadnjeg, tom kremom. Rastopiti gorku cokoladu (barem 60% kakaa) i premazati preko torte gore i sa strane. Staviti u frizider na 3 sata. Nakon toga mlijecnu cokoladu rastopiti i u sarama polijati po tome, kao da crtate vijugave linije. Staviti u frizider jos na sat vremena. Torta je najbolja drugi dan, kad otpusti. Ima po komadu 500 kalorija, ali to ne morate nuzno upamtiti. Zove se muska torta jer je od tkz. muske, gorke cokolade i zaista ju muskarci vole. Ova torta je kreirana u cast bayerskog Luitpod princregenta 1886 za njegov rodjendan. Slojevi simboliziraju tadasnje becirke Bayerna. Ova torta za Bayern ima jednako znacenje kao Sacherica za Bec. Jos fotki: jedna, u izradi. 6. Ledene kocke - kao sto vidite ja obozavam kremaste kolace, sto vise kreme, tim je meni ljepse! Tijesto: 5 bjelanjaka, 5 zlica secera, 5 zlica brasna, 1 pecilni. Sve izmiksati, staviti u namazanu portvu i peci 20-ak minuta na 180 stupnjeva. Kad se ohladi biskvit zalijati sa 100 ml prokuhanog mlijeka i 2 zlice secera. Fila: 5 zutanjaka izmiksati sa 8 zlica secera. Zakuhati pola litre mlijeka, ukuhati u nju smjesu zutanjka i secera, pustiti da se ohladi. U ohladjeno umiksati 250 grama maslaca. Po gore izmiksati pola litre slatkog vrhnja i premazati. 7. Jogurt torta za kupinama (nisu li na slici borovnice, ja sam radila sa borovnicama) - preuzeto sa coolinarike od meni tamo najdrazeg lika. http://www.coolinarika.com/recept/jogurt-torta-sa-kupinama Tijesto: 3 jaja, 3 zlice vode, 120 grama secera, malo vode (zlica), prstohvat soli, 80 grama brasna, 20 grama gustina, 20 grama kakaa, jedan pecilni. Krema: 9 listova zeletine, 500 grama kupina, 500 grama krem jogurta, 60 grama secera, 500 grama slatkog vrhnja. Dekoracija: 300 grama marcipana (u receptu pise 200 ali nije dovoljno), 100 grama voca, oko 100 grama bijele cokolade. Ide i sa malinama, kako znam? Pa zakoniti kupio jednom pogresno voce. Friske maline nisu bas povoljne, marcipan isto ne, ali ovo je cista fantazija okusa koja je vrijedna truda . Priprema: Od navedenih sastojaka izmiksati biskvitnu smjesu. Staviti peci u namasteni kalup za torte, peci na 180 stupnjeva oko pola sata. Ohladjeni biskvit prerezati na pola. Za krmeu potopiti zelatinu u malo vode, kupine izmiksati (ako vam smetaju one sitnice koscice, onda ih propasirajte, mene ne smetaju). Izmiksano voce pomijesati sa jogurtom, secerom i otopljenom zelatinom. Polako dodavati prethodno umuceno slatko vrhnje. Donju koru premazati debelo kremom, prethodno biskvit vratiti u kalup (da krema ne iscuri), pokriti durgim dijelom biskvita i premazati ostatkom kreme - gledati da 2/3 idu na prvi biskvit. Staviti u frizider na 2 sata. Nakon toga razvaljati marcipan, malo zarezati krajeve da ih poslije dekorativno uvinete. Staviti taj "obruc" oko torte. Rastopiti bijelu cokoladu i u mrljama polijati po torti, na to sve staviti nekoliko cijelih kupina (?!). Staviti u frzider na sljedeca dva sata. Savrseno osvjezavajuca torta, bogata okusom zbog marcipana. Fotka: http://www.coolinarika.com/repository_images/image_raw/17524/blowup Prosle godine, (jel bila prosla Mentina?) sam dobila recept za ledeni vjetar i Mentina je skuzila da bi to meni moglo biti fino i sto reci - nagovarala me dok nisam ispekla i postala robinja ove delicije . Spada definitvno u meni tri najbolja kolaca, a revno ih pecem i isprobavam godinama. Preporucam Japanski ili Ledeni vjetar kod Mentine od 03.12.2006. Recept cete naci na temi od 03.12.2006 a fotke kolaca, sasvim aktualno na zadnjem tekstu kod Mentine. 8. kukurzni kruh (pekao zakoniti) - kruh je bio ukusan iako mrvicu presuh, imate li mozda ideju kako da to drugi put ispadne bolje? Inace mu kruhovi ispadnu odlicno bilo domaci, bilo talijanski bijeli, ili francuski, pa punozrni.... Treba vam: 400 grama obicnog brasna, 175 grama kukurznog, 1 pecilni, zlicica soli i zlicica secera. 250 ml mlijeka, 100 grama maslaca i 2 jaja. U zdjeli pomijsajte brasna, pecilni, sol i secer. Mlijeko ugrijte i u njemu rastopite maslac. To dati gornjoj smjesi i dobro izmijesati. Jaja umutiti i dodati smjesi.Sve mijesiti. I mijesiti. Sad znate zasto ja to ne radim. Pokriti i pustiti pola sata. Staviti peci na 200 stupnjeva 20-ak minuta. 9. Domace buhtle punjene domacim pekmezom - brzinom svjetlosti me vrate u bakinu kuhinju. Hrana za dusu. Meni ne idu posebno od ruke sve stvari sa dizanim tijestom, pa je to preuzeto zakoniti. Ja sam za kremaste carolije zaduzena. Kad mi ih je prvi put napravio onako meke, tople i mirisu na limunovu koricu, mislila sam da cu umrijeti od ljepote. U medjuvremenu se covjek navikne Bilo je zabavno kad sam ih jednom prilikom odnjela na posao i jos se rastuzila kako je "firma" prazna, nigdje zive duse na vidiku, mislila sam svi su bolesni, tko ce to pojesti. Posaljem onaj skupni mail da ima kolaca i dotrce iz svih smjerova vrijedni ljudi uzmu pola (veliki su komadi, pazi se na liniju) i svi za 5 minuta jure natrag - uredi su nam svi u staklu, pa se sve vidi - ali ovaj put svatko uzima citav komad, zlu ne trebalo. Treba vam: 1 paketic germe u prahu, zlica secera, 5 zlica mlijeka, prstohvat soli, 25 grama secera, 30 grama maslaca, 1 jaje, jedan nespricani limun, jos 250 ml mlijeka, jos 30 grama maslaca. Nijemci to rado jedu sa umakom od vanilije i visnjama iz kompota. Dakle germu sa secerom i mlakim mlijekom (5 zlica) pomijesati i pustiti da odstoji 5 minuta, dok se ne naprave mjehurici. Brasno, sol i 25 grama secera te 30 grama maslaca, jaje i koricu limuna pomijesati. Smjesu sa germom preliti preko toga, dok mijesite samo toliko toplog mlijeka dodavati da se lako mijesi ali da nije gnecavo. Na kraju ostaviit na toplom mjestu, pokriveno, pola sata. Razvaljati i izrezati na komade, ispadne 6 vecih ili 9 manjih. Ako zelite nepunjene onda od ovoga formirate kugle i jako tijesno jednu do druge poredate u namascenu protvu. Ako ih punite finim domacim pekmezom onda on dolazi na taj razrezani kvadrat, zavijete krajeve prema gore, malo ih utisnete u lopticu i taj dio onda u protvu, da se to spajanje lijepo zapece. Kad je sve u protvi, pokrijte opet i pustite da odstoji 10 minuta, za to vrijeme zagrijte pecnicu. I rastopite onih drugih 30 grama maslaca i njime premazite tijesto. Pece se na 200 stupnjeva, 20-30 minuta. 10. Jedan izmisljeni recept - kad su se daleki gosti najavili da su u prolazu i dolaze za pola sata. Nazovimo recept: palacinke na svarcvaldski nacin. Napravite obicno tijesto za palacinke, u koje stavite zlicu kakao praha. Kad pecem obicne palacinke uvijek naribam jednu narandju unutra ili stavim narandjin secer, obicno ne znaju objasniti sto je drugacije ali je drugacije fino. Dakle ispecete te smedje palacinke, tanko. Pustite da se ohlade. Za to vrijeme ste smutili 200 grama quarka, 250 grama slatkog vrhnja i ostrugali malo vanilije u sve. Pripremili visnje iz kompota ili iz visnjevca. Palacinke punite smjesom kreme i visnji - nekih 3-4 po palacinki. Zarolate i stavite u frizider. Gosti malo cekaju iz kavicu i misle da nece dobiti nista. Palacinke i smjesa se malo stvrdli u frizideru onda ih na koso rezete u rolice, da se vidi punjene, posluzite rolice. Onda ja odnesem te svoje delicije susjedi, a ona ni pet ni sest nego zacas kod mene sa tanjurom na kojem je i sacherica i kremsnite i pita od jabuka i jos jedan pride – sa kobasicom od divljaci koju je radio njen tata i sa domacom sunkom susenom na buri. Ona donese meni da se ne udeblja, ja odnesem njoj a nasi muzevi umiru od smijeha. Pogadjate, ovih dana me lakse dobiti za prislini rad u Sibiru nego za korak na vagu. No, idmeo dalje. 11. Keks torta sa cokoladom sa coolinarike: skuhate puding od cokolade na 350 ml mlijeka i na 60 grama secera, stavite prozirnu foliju preko toga da se ne napravi kozica (primjetiti cete da neki recepti ovdje nisu identicni sa originalom, ali to samo znaci da sam isprobavanjem usavrsila varijantu) i dok se to hladi otopite 150 grama cokolade, 150 grama maslaca i 2 zutanjka. U ohladjeni puding umiksate sve ovo. Treba vam oko pola kile petit keksa, u protvu slazete red keksa, prethodno na sekundu umocenih u mlijeko (dosta vam je za sve kekse 100 ml) na to krema, pa opet keksi, pa opet krema i tako dok ne potrosite kremu sa time da zadnji red keksa jest nenamazan. Onda umutite 1 slag pjenu u koju ste dodali 2 zlice kakaa i kad je gotovo premazite po kolacu. Na to sve posipajte vece cokoladne strugotine, onako bas na grubo. Ja kupim vec naribane. Kolac mora preko noci odstajati u frizideru da otpusti. 12. Saint-Honoré - oprez, ovdje jedan komad ima milion i nesto kalorija ali tocno takav je i okus! Prvi put je taj kolac spremio on, prije neke 2 godine, da me iznenadi kad sam potpuno krepana dosla u ponoc doma, nakon jos jednog radim nocu - rok predaje imam ujutro, dana. Posvecena je svetom Honoriusu, francuskom biskupu, koji je danas zastitnik svih pekara. Treba vam: pola litre mlijeka i puding od vanilije, jos 300 ml mlijeka, 300 grama secera, 1 vanilija (za izgrebati), 2 pakiranja lisnatog tijesta, 1 vanilin secer, prstohvat soli, 150 grama brasna, 5 jaja, 2 zutanjka, zlica likera od marelica, 200 ml slatkog vrhnja. Prasak za puding razmutiti u malo mlijeka, ostatak mlijeka, 50 grama secera i ostruganu vaniliju, ukuhati. Ostaviti da se ohladi. Razvaljati lisnato tijesto 250 ml vode sa 50 grama maslaca, vanilin secerom i solju zakuhati. Dodati brasno i mijesati dok se tijesto ne pocinje odvajati od lonca. Ostaviti da se ohladi. U ohladjeno umijesati jedno jaje. Polako uz konstano mijesanje, dodati i preostala cetiri jaja. Lisnato izrezati na velicinu kalupa za torte koji imate. Na papir za pecenje i masinicom kojom inace ukrasavte torte istisnite 17-18 kapica od tijesta. Ne smiju se dodirivati. Ja jos imam predlozak, jer tehnicka muska ruka si je to sve nacrtala na papir za pecenje, meni je trebalo 5 minuta da shvatim u sto gledam i da to NIJE radni materijal za svemirski brod. Te tufnice u pecnici na 225 stupnjeva peci 10-ak minuta. Lisnato isto ispecete, nekih 20 minuta na istoj temperaturi i pustite da se ohladi. Svaki kolac ima svoj krucijalni trenutak - onaj kad sve podje u krivo, ako se ne pazi. Ovdje su to bas te tufnice. 50 grama maslaca, 2 zutanjka i liker pomijesati, sve skupa umiksati u onu puding smjesu. Vrhnje utuci i dodati. Kad je lisnato ohladjeno, namazati ga kremom i okolo naokolo uz rub torte poslagati tufnice, jednu ostaviti za sredinu. 250 secera i zlica vode – karamelizirati u tavi i preliti u trakicama preko cijelog kolaca, ali pretezno preko tufnica/kapica. 13. Juha od paprike - treba vam: 4 crvene paprike, luk, rezanj cesnjaka, zlica maslinovog, 3 zlice brasna, 1 zlica vegete ili nekog slicnog zacina (ima i po ducanima zdrave hrane) ili 2-3 zlice domaceg temeljca za juhe. Zlica octa od crvenog vina, 3 zlice ajvara, sol, papar, prstohvat soli, paprika u prahu, 1 baguette, 100 grama maslaca sa zacinskim biljem, 100 grama ribanog sira i 150 grama creme fraiche. Papriku oprati, narezati na sitno, isto i luk i cesnjak, na maslinovom kratko prodinstati i posipati brasnom. vegetu/ zamjenu ili domaci temeljac dodati, podlijati sa litrom vruce vode, dodati zlicu octa i sve lagano kuhati 10 minuta, nakon toga propasirati. Zaciniti sa ajvarom, solju, paprom, secerom i parikom u prahu. Baguette prepoloviti i pole premazati maslacem i posipati sirom i zapeci 10-ak minuta u pecnici. Papriku u tanjuru ili zdjelici servirati sa zlicom creme fraiche u sredini (onako kako se borsch servira). Idealan lagani obrok. Suseno voce radi frendica i poklonila je meni, Brotkuchen pikant sam radila za jedan tulum prije 2 tjedna, jagode i raznjice sam radila visekratno, to mi je mali dnevni snack. Jogurt tortu sa kupinama sam isto probala onako bez povoda usred tjedna. Za Uskrs smo pekli kruh dvaput, za veliki petak koji je ovdje praznik smo radili te domace buhtle, za sam Uskrs sam napravila schwarzwaldicu i saint honore i keks tortu , to se sve pojelo pa sam u ponedjeljak isla raditi nabujak od rize ciji vam recept napisem drugi put. ARTE ARTE 01.04. utorak i tema veceru u 21:00 Video i PC igrice i utjecaj na djecu, ovisnost i co. Usput sto msilite o novoj generaciji igrica uz koje se krecete tipa wii 02.04. srijeda u 20:15 Dokumentarac snimljen ove godine: Granice vremena – sto zapravo znaci vrijeme? 03.04. cetvrtak – tema vecerI: Tipicno finski – o narodu, o saunama i na kraju toga u 23:55 odlican film jos odlicnijeg Akija Kaurismakija Oblaci prolaze 04.04. petak u 20:15 dokumentarac Prva godina - od poroda do prvog koraka, te u 23:30 svedski film Rupa u mom srcu - nasilju, seksu i alkoholu, jedna stambena zajednica (WG) i njena propast. Geko - Goran Marjanovic sanja o novom pocetku. 06.04. nedjelja u 17:45 poznati serijal Za stolom sa...Montenegro 07.05 ponedjeljak - 21:00Maria Full of Grace, film - bez sredstava, trudna i ocajna, Maria pokusava osigurati egzistenciju kao kurir drogom 08.04. utorak - 21:00 tema veceri: Pamcenje i zaborav - nas mozak u starosti, u potrazi za memorijom, zagonetka- Alzheimer 09.04. srijeda u 20:15 dokumentarac Vrhunci uzitka: Matra planine i sjevernoj Madzarskoj 10.04. cetvrtak u 22:35 Bette Davis Story dokumentarac i iza toga u 00:05 odlican film Hitlerkantate - kada jedna vatrena obozavateljica Hitlera sanja o karijeri komponistice i upoznaje odlicnog kolegu protivnika rezima i mora odluciti izmejdu karijere i ljubavi 11.04. petak u 20:15 Vrhunci uzitka - Transilvanija, onda u 21:00 njemakci film snimljen ove godine, Monogamija za pocetnike te u 23:20 kanadski film Top of the Food Chain 14.04. ponedjeljak u 21:00 Shooting dogs, film, o terorizmu i gradjanskom ratu u Ruandi 15.04. utorak - tema veceri: Djetinjstvo bez prisille i kaziprsta. Dva dokumentarca - Gol i slobodan u Amsterdamu te Vitruve - malo drugacija skola i nakon toga talk show na temu. 17.04. cetvrtak u 21:00 The Dreamers - melankolicna prica jednog ljubavnog trokuta, sa pozadinom seksualne revolucije (inace je citav mjesecu duhu pokreta '68). 19.04. subota u 22:45 Pod bombama - fillm o sijitskoj majci koja krece u potragu za nestalim sinom. Filmska drama o zadnjem libanonskom ratu. 20.04. nedjelja u 23:50 - mikroosvemir jednog nebodera, sasvim osobne drame na malo kvadrata 21.04. ponedjeljak - Strasti, dokumentarac, ovaj put o heklanim tangama iz Poljske, u 17:35 u trajanju od 26 minuta. 22.04. utorak u 21:00 izvrstan dokumentarac (imam doma dvd, zaista preporucam) Darvinova nocna mora 23.03. srijeda u 21:00 dokumentarac u trajanju od 90 minuta - Seks i sezdesetosma 24.04. cetvrtak u 1/.30 dokumentarac Strasti: londonska hrabra krojacica 25.04. petak u 17:45 isti dokumentarac: o stidljivim machoima i sinjorama udavacama 26.04. subota u 21:00 dokumentarac Einstajnova velika ideja 28.04. ponedjeljak u 21:00 francuski film Sanjacica - jedan telefonski poziv okrece zivot studentice iz dobre kuce, naopacke. Mora se odluciti izmejdu ljubavi i zakona. 29.04. utorak u 21:00 dokumentarac Workingman's Death - najtezi fizicki rad, Nigerija, Port Hartcourt. 30.04. sreijeda u 23:20 danski film: U tvojim rukama - sto se dogadja kada nepovjerenje preko povjerenja, boli i ljubavi pobjedi? Gledam nedavno prekrasnu zenu u podzemnoj. Torba Tod's, cipele isto, burberry sal, biseri u usima, sve stima, sve! Divan ten. Tada dama ispuse nos. I to na nacin da je se ne bi posramio ni Joza iz Mrduse Donje. Odahnem. Ipak nije od porculana.

Na zagrebačkom, u Držičevoj: I u Sisku (podvukao pošiljatelj, ali je previdio još bisera ): <

U tekstu Planeti spomenuto je da planete dijelimo u tri skupine, osobne, socijalne i neosobne te kako ovoj trećoj skupini pripadaju Uran, Neptun i Pluton. Neosobne planete predstavljaju funkcije koje nadilaze osobnu sferu čovjeka. S obzirom da se vrlo sporo kreću nebeskim svodom, nazivamo ih i generacijskim planetima (jer su njihove pozicije istovjetne većem broju [...]

Imam budzet za knjige, mjesecni, sto naravno znaci da zato moram sparati na nekom drugom kraju (na markiranoj odjeci) i svaki mjesec se obradujem za nekoliko finih primjeraka. Mimo strucne literature. Citam svakodnevno. Iskljucivo knjige koje si kupim. Ritual mi je citanje pred spavanje (i njemu). Citam po vlakovima, avionima, podzemnoj. Uglavnom uvijek citam, i u redu u posti, kod zubara, koristim svaki trenutak. Citam vise zimi, ljeti smo puno vani. Ne citam na plazi. Na plazi pustam mozak na pasu i ne radim nista. Zimi kad je hladno, uvucemo se pod dekicu, napravimo topli kakao, upalimo svijece i citamo svak svoje po 2-3-4 sata. Rekord je bio ove zime kad smo proveli dan citajuci, vani je bilo fuj vrijeme i uopce nam se nije islo nigdje, u tih 8 sati zavrsili smo svaki po jednu knjigu i bio je to odlican vikend. Prenijeli smo tu ljubav i svojim kumicima, pa djeca zicaju i preko dana i pred spavanje da im citamo, imaju svoje knjige kod nas. Radije idu u knjizaru nego u slasticarnu. Za one koji tvrde da bi citali a nemaju vremena. Imate. Upravo sad. Samo vam nije prioritet. I to je u redu. Isto tako ako vas vase dijete stalno vidi u speedu i nikad ne u miru koji ste si dopustili, sjesti i biti u sada i ovdje sa dobrim stivom, to isto dijete nece nauciti kako napraviti atmosferu za citanje u kojemu se gusta. Dakle pred spavanje barem 3-4 stranice. Barem. Imate li svoje omiljeno mjesto u vasem domu za citanje? Za mene je to zasad moja fotelja ili krevet, ako nisam na balkonu, nadam si jednom ispuniti zelju i kupiti preudobni naslonjac za citanje. A za trenutke kad odrapim citati do tri ujutro, a zakonitog smeta svjetlo, imate male lampice, kao bankovne kartice koje zakvacite ispod stranice koju citate i time osvjetljavate iskljucivo stranicu a ne i prostoriju. Volim i lijepe Lesezeichen, bookmarks- unikate, fine... Gradim svoju biblioteku sa mnogo ljubavi, o.k. pola od toga je strucna literatura, koja je poznato skupa, pa je imam manje nego bih recimo zeljela. Ali polako napredujem. Zasad imam probranih 300-njak naslova (chick lit tu ne brojim, to je ne znam odmor za mozak, a ne literatura) vecinom hard cover i pazim da su limited edition ili nesto slicno....doslovce imam emotivvnu vezu sa knjigama. Pocela sam citati redovito sa 6 godina. Naucila sam citati dosta ranije ali samostalno procitati knjigu a ne slikovnicu, tad. Je, ja sam ona koja je OBOZAVALA lektiru i pisala je jos jednom frendu u razredu. Koji bi onda dobio sljedecu ocjenu – tekst je za peticu, ali posto znamo tko ga je napisao evo ti minus cetiri . Nazalost sve knjige skupljene do 18 godine zivota su nepovratno izgubljene. Lose mi cini necitanje. Recimo kad sam igrom slucaja zapustila na nekoliko mjeseci citanje, zaista sam se psihicki osjecala lose, nedostajalo mi je nesto, a nisam se odmah mogla sjetiti sto. Knjige cesto posudujujem i rijetko mi vrate. Pa cu postati opaka. Naime necu osobi x posuditi knjigu dok mi ne vrati prethodnu, a ona kaze – joj pa nije to kod mene, ja sam ti to daaaaavno vratila. Kad? Jer ja imam fotografsko pamcenje, pa mi reci gdje smo bile na kavi ili kojom povodom smo se nasle i znati cu jesi li ju vratila ili ne . Joj, ona se ne sjeca, kaj ja sad sitnicarim ali ZNA da ju je vratila. Dvije godine kasnije joj pomazem pri pakiranju za selidbu i nadjem knjigu (moju, posveta je u njoj od zakonitog, on pise bas otkacene i intimne posvete ) i pokazem sutke knjigu u ruci, uzmem jaknu, pozdravim se i odem. S knjigom. Jedan od razloga zasto volim imati svoju knjigu - ja cesto nesto obicnom olovkom oznacim. Posebno drag pasus ili slicno. Oznacim ga tako da nacrtam malo srce uz njega . Pa kad drugi put uzmem knjigu u ruku, preletim srcooznacene pasuse i nahranim dusu... Ne citam na wc-u, zakoniti da. Dapace nije u zivotu doma obavio nuzdu bez neke enciklopedije. Barem 800 stranica sitnotiska. Posve je uobicajan prizor da uleti u wc jer je hica, jos hitnije se razleti po stanu i trazi svoju "enciklopediju dana" - to su sve strucne knjige i tek onda obavlja posao. I ostavlja uvijek knjigu na poklopcu kosare za ves. Pa onda jer mu se to ne da micati, baci zmazane carape do kosare. No dobro, nisam ni ja svoje zivce nasla na cesti. Jedna (vrlo skupa) enciklopedija manje - zavrsila u kontejneru za reciklazu papira- i rijesili smo i taj problem. Obozavam miris knjige. Citam cesto dvije knjige usporedo: jednu laksu, drugu za razmisljanje...vec kako mi koju vecer koja legne. Ne zelim posjedovati e-formate knjiga. Vise puta sam odbila, na opce cudjenje okoline. Za mene ce knjiga biti i ostati papirnatog formata. Za mene je jos uvijek citanje nesto sto ima veze sa papirom, okretanjem stranica i naravno sto je daleko od onog za cime sjedim od jutra do mraka - daleko od PC-a. Razmijem ljude koji ne citaju, na kraju krajeva duhovno se uzdizati moze i na neke druge nacine i meditacijom i boravkom u prirodi i druzenjem sa zivotinjama, razvijanjem intuicije i slicno. Cude se ljudi kako smo oboje dobro obrazovani a nema knjiga kod nas, je, u boravku njegujem minimalizam a u radnoj sobi su police prepune knjiga, od poda do stropa, ne suditi na precac to kaj niste turili nos u svaki kutak naseg doma ne znaci da ste oboruzani za iscrpnu analizu profila. Ah da, jedan bijeli regal u spavacoj je prepun meni najdrazih knjiga, da ih imam uvijek na oku, u boravku ima svega 20-ak naslova onako monografija, arhitekture, knjiga o Hrvatskoj, neke kuharice itd. Nedavno sam u jednom tjedniku (jos mi nije jasno zasto konacno ne otkazem pretplatu), citala intervju sa meni jednim od najpametnijih ljudi ever – Umberto Eco. Pa da ukomponiram sto je on rekao o ovome gore. Neki sanjaju napraviti umjetno poprsje, neki opet kupiti mercedes S klase, a ja sanjam imati novaca i samo meni za dusu studirati kod njega semiotiku. Onako godinu dana laganini, italija, fini espresso, bolja klima i studiranje za gust. Nema njegove knjige koju nisam procitala - zadnja je Prica o ruznoci, Die Geschichte der Häßlichkeit, ilustracije su divne! Storia della Bruttezza – Umberto i njegovo savrseno, gotovo nadljudsko znanje o povijesti kulture i covjecanstva - no tesko je opisati ruznocu. Nije li to puko odsustvo ljepote? Uz to ljepota i ruznoca mijenjaju mjesta kroz vrijeme, nije li ljepota od prije 100 godina danas teski kich i nije li lijepa zena od tad, danas nezanimljiva debeljuca. Sve je relativno a Eco relativizira najljepse . Pokusava objasniti ruznocu kroz sinonime: bolest, zloca, tjelesna ili duhovna deformacija, provlace se kroz knjigu svojevrsne teorije i samoironican Eco, upravo kroz ilustracije umjetnickih djela pokusava se se (i uspjeva) sam sebi narugati. Odlicna je i zbirka tekstova drugih autora na temu ruznoce. Kafka, Lovecraft....Putovanje kroz povijest umjetnosti i povijest svjetske literature . Dakle sto Umberto misli o tehnici, internetu, ipodovima, mobitelima, autima i zasto smo u tome isti. On bas kao i ja posjeduje jedan jedini mobitel (imajte na umu da je jedan od najpoznatijih profesora na svijetu, da predaje na nekoliko prestiznih fakulteta, uz to pise, putuje, daje intervjue) – dakle jedan jedini mobitel (dok poneka nadobudna domacica ima najmanje dva) i on je pola vremena iskljucen. Jer ne zeli uvijek biti dostupan. Ne zeli koristiti auto svaki dan. Ne razumije sve te lijene ljude koji i udaljenosti od 500 metara prevaljuju autom i tako pridonose jos vise losem zraku i guzvi. Voli internet, odlican nacin brzo doci do informacija. Nazalost neukima je on kletva a ne blagoslov. Jer treba znati filtrirati, strukturirati i analizirati dobivene podatke. Nije sve tocno niti suvislo samo zato sto pise na internetu. Zalaze se za uvodjenje sata obrade infromacija sa interneta, u skolama. Znaci restrikcije nikamo ne vode, ali nikamo ne vodi ni prepisani sazetak sa wikipedije umjesto da ucenik sam procita Dostojevskog. Studenti znaju da znam napamet sve tekstove vezano uz nase podrucje sa wikipedije, neke sam i sama napisala (moze svatko, a tko zeli moze dati tekst na recenziju pa se dobije certifiktat provjerenog teksta, recenzije rade volonteri a inace strucne osobe u tom podrucju) - dakle znaju da im se ne isplati ni pokusati muljati. Problem je sto je internet krcat infromacijama, u moru istih, nedostaju kriteriji sto je ozbiljna infromacija, a sto samo ozbiljno upakirana potpuna bedastoca. Sad mu pokusavaju nametnuti da je protiv tehnike. I to tocno oni zatucani kolege koji nisu znali prije 20-ak godina jel kompjuter nesto za jesti ili ne, dok je on svoje knjige vec na istom pisao. Fascinira ga mogucnost prenosenja velikih kolicina podataka, opticki u malom i laganom formatu, recimo na prijenosnom HDD-u mozete imati stotine knjiga koje nikad ne bi na sluzbeni put sve mogli ponijeti, ustedite doma metre i metre prostora JER enciklopedije koje se cak redovito azuriraju, misli Eco, je bolje posjedovati elektronski. To kaze osoba koja posjeduje nekoliko tisuca knjiga u vlastitom stanu, dakle nije protiv papirnate knjige, dapace. Ujedno kaze da danas svaka susa moze objaviti knjigu i to je istina, danas nista lakse nego objaviti neki tekst koji veze s vezom nema, prije 20-ak godina su kriteriji bili ipak malo drugaciji i nije nas obasipala ova tekstovna poplava, poplava losih tekstova. Njemacka enciklopedija Brockhaus je od sredine travnja besplatno online, znaci ne morate vise komplet platiti brdo eura. 30 ovakvih komada (cijena 2800, eura znaci ovo je u pravom smislu rijeci investicija u obiteljsko znanje i JEST statusni simbol) Zakljucili su, da usprkos ovoj odluci, to nece imati utjecaja na prodaju papirnatih izdanja, jer ne zele svi za svaki majusni podatak koristiti PC, nego mozda zavaljeni u svoju udobnu fotelju, listati pravu knjigu. ili ovo ista informacija, istih 30 svezaka Elektronska averzija je 1500 eura. Sto bi kupili vi i bi li uopce kupili enciklopediju? Eco kaze da nije isto citati PC ili knjigu. I nije. Niti je izum PC-a smanjio upotrebu papira, dapace! Tek sad printamo kao da nam zivot o tome ovisi, zgodan tekstic, ajmo isprintati, poslije lezi zaboravljen i neprocitan na hrpi. Uredi su PREPUNI papira. Papir sve vise trosimo na trivijalnosti a u knjigama ga stedimo... Za beletristiku koju poslije zelite zamijeniti za drugu, a i za video i dvd filmove: http://jja.blog.hr/2006/01/1620563195/tauschticket.html Citam po blogovima da se darivalo posteno za Uskrs. Otkud to? Koliko znam za Uskrs se daruju djeca slatkisima, traze se jaja i to je to. Mi smo svoje cokoladne zeceve pojeli, koje je zakoniti tako majstorski sakrio da sam ih nasla dva dana prije termina i pravila se na uskrsnje jutro iznenadjena. Zapao nas snijeg, pauljie kao dlan velike padaju vec satima...nes ti Uskrsa. Sljedeci put ARTE program.

Imam budzet za knjige, mjesecni, sto naravno znaci da zato moram sparati na nekom drugom kraju (na markiranoj odjeci) i svaki mjesec se obradujem za nekoliko finih primjeraka. Mimo strucne literature. Citam svakodnevno. Iskljucivo knjige koje si kupim. Ritual mi je citanje pred spavanje (i njemu). Citam po vlakovima, avionima, podzemnoj. Uglavnom uvijek citam, i u redu u posti, kod zubara, koristim svaki trenutak. Citam vise zimi, ljeti smo puno vani. Ne citam na plazi. Na plazi pustam mozak na pasu i ne radim nista. Zimi kad je hladno, uvucemo se pod dekicu, napravimo topli kakao, upalimo svijece i citamo svak svoje po 2-3-4 sata. Rekord je bio ove zime kad smo proveli dan citajuci, vani je bilo fuj vrijeme i uopce nam se nije islo nigdje, u tih 8 sati zavrsili smo svaki po jednu knjigu i bio je to odlican vikend. Prenijeli smo tu ljubav i svojim kumicima, pa djeca zicaju i preko dana i pred spavanje da im citamo, imaju svoje knjige kod nas. Radije idu u knjizaru nego u slasticarnu. Za one koji tvrde da bi citali a nemaju vremena. Imate. Upravo sad. Samo vam nije prioritet. I to je u redu. Isto tako ako vas vase dijete stalno vidi u speedu i nikad ne u miru koji ste si dopustili, sjesti i biti u sada i ovdje sa dobrim stivom, to isto dijete nece nauciti kako napraviti atmosferu za citanje u kojemu se gusta. Dakle pred spavanje barem 3-4 stranice. Barem. Imate li svoje omiljeno mjesto u vasem domu za citanje? Za mene je to zasad moja fotelja ili krevet, ako nisam na balkonu, nadam si jednom ispuniti zelju i kupiti preudobni naslonjac za citanje. A za trenutke kad odrapim citati do tri ujutro, a zakonitog smeta svjetlo, imate male lampice, kao bankovne kartice koje zakvacite ispod stranice koju citate i time osvjetljavate iskljucivo stranicu a ne i prostoriju. Volim i lijepe Lesezeichen, bookmarks- unikate, fine... Gradim svoju biblioteku sa mnogo ljubavi, o.k. pola od toga je strucna literatura, koja je poznato skupa, pa je imam manje nego bih recimo zeljela. Ali polako napredujem. Zasad imam probranih 300-njak naslova (chick lit tu ne brojim, to je ne znam odmor za mozak, a ne literatura) vecinom hard cover i pazim da su limited edition ili nesto slicno....doslovce imam emotivvnu vezu sa knjigama. Pocela sam citati redovito sa 6 godina. Naucila sam citati dosta ranije ali samostalno procitati knjigu a ne slikovnicu, tad. Je, ja sam ona koja je OBOZAVALA lektiru i pisala je jos jednom frendu u razredu. Koji bi onda dobio sljedecu ocjenu – tekst je za peticu, ali posto znamo tko ga je napisao evo ti minus cetiri . Nazalost sve knjige skupljene do 18 godine zivota su nepovratno izgubljene. Lose mi cini necitanje. Recimo kad sam igrom slucaja zapustila na nekoliko mjeseci citanje, zaista sam se psihicki osjecala lose, nedostajalo mi je nesto, a nisam se odmah mogla sjetiti sto. Knjige cesto posudujujem i rijetko mi vrate. Pa cu postati opaka. Naime necu osobi x posuditi knjigu dok mi ne vrati prethodnu, a ona kaze – joj pa nije to kod mene, ja sam ti to daaaaavno vratila. Kad? Jer ja imam fotografsko pamcenje, pa mi reci gdje smo bile na kavi ili kojom povodom smo se nasle i znati cu jesi li ju vratila ili ne . Joj, ona se ne sjeca, kaj ja sad sitnicarim ali ZNA da ju je vratila. Dvije godine kasnije joj pomazem pri pakiranju za selidbu i nadjem knjigu (moju, posveta je u njoj od zakonitog, on pise bas otkacene i intimne posvete ) i pokazem sutke knjigu u ruci, uzmem jaknu, pozdravim se i odem. S knjigom. Jedan od razloga zasto volim imati svoju knjigu - ja cesto nesto obicnom olovkom oznacim. Posebno drag pasus ili slicno. Oznacim ga tako da nacrtam malo srce uz njega . Pa kad drugi put uzmem knjigu u ruku, preletim srcooznacene pasuse i nahranim dusu... Ne citam na wc-u, zakoniti da. Dapace nije u zivotu doma obavio nuzdu bez neke enciklopedije. Barem 800 stranica sitnotiska. Posve je uobicajan prizor da uleti u wc jer je hica, jos hitnije se razleti po stanu i trazi svoju "enciklopediju dana" - to su sve strucne knjige i tek onda obavlja posao. I ostavlja uvijek knjigu na poklopcu kosare za ves. Pa onda jer mu se to ne da micati, baci zmazane carape do kosare. No dobro, nisam ni ja svoje zivce nasla na cesti. Jedna (vrlo skupa) enciklopedija manje - zavrsila u kontejneru za reciklazu papira- i rijesili smo i taj problem. Obozavam miris knjige. Citam cesto dvije knjige usporedo: jednu laksu, drugu za razmisljanje...vec kako mi koju vecer koja legne. Ne zelim posjedovati e-formate knjiga. Vise puta sam odbila, na opce cudjenje okoline. Za mene ce knjiga biti i ostati papirnatog formata. Za mene je jos uvijek citanje nesto sto ima veze sa papirom, okretanjem stranica i naravno sto je daleko od onog za cime sjedim od jutra do mraka - daleko od PC-a. Razmijem ljude koji ne citaju, na kraju krajeva duhovno se uzdizati moze i na neke druge nacine i meditacijom i boravkom u prirodi i druzenjem sa zivotinjama, razvijanjem intuicije i slicno. Cude se ljudi kako smo oboje dobro obrazovani a nema knjiga kod nas, je, u boravku njegujem minimalizam a u radnoj sobi su police prepune knjiga, od poda do stropa, ne suditi na precac to kaj niste turili nos u svaki kutak naseg doma ne znaci da ste oboruzani za iscrpnu analizu profila. Ah da, jedan bijeli regal u spavacoj je prepun meni najdrazih knjiga, da ih imam uvijek na oku, u boravku ima svega 20-ak naslova onako monografija, arhitekture, knjiga o Hrvatskoj, neke kuharice itd. Nedavno sam u jednom tjedniku (jos mi nije jasno zasto konacno ne otkazem pretplatu), citala intervju sa meni jednim od najpametnijih ljudi ever – Umberto Eco. Pa da ukomponiram sto je on rekao o ovome gore. Neki sanjaju napraviti umjetno poprsje, neki opet kupiti mercedes S klase, a ja sanjam imati novaca i samo meni za dusu studirati kod njega semiotiku. Onako godinu dana laganini, italija, fini espresso, bolja klima i studiranje za gust. Nema njegove knjige koju nisam procitala - zadnja je Prica o ruznoci, Die Geschichte der Häßlichkeit, ilustracije su divne! Storia della Bruttezza – Umberto i njegovo savrseno, gotovo nadljudsko znanje o povijesti kulture i covjecanstva - no tesko je opisati ruznocu. Nije li to puko odsustvo ljepote? Uz to ljepota i ruznoca mijenjaju mjesta kroz vrijeme, nije li ljepota od prije 100 godina danas teski kich i nije li lijepa zena od tad, danas nezanimljiva debeljuca. Sve je relativno a Eco relativizira najljepse . Pokusava objasniti ruznocu kroz sinonime: bolest, zloca, tjelesna ili duhovna deformacija, provlace se kroz knjigu svojevrsne teorije i samoironican Eco, upravo kroz ilustracije umjetnickih djela pokusava se se (i uspjeva) sam sebi narugati. Odlicna je i zbirka tekstova drugih autora na temu ruznoce. Kafka, Lovecraft....Putovanje kroz povijest umjetnosti i povijest svjetske literature . Dakle sto Umberto misli o tehnici, internetu, ipodovima, mobitelima, autima i zasto smo u tome isti. On bas kao i ja posjeduje jedan jedini mobitel (imajte na umu da je jedan od najpoznatijih profesora na svijetu, da predaje na nekoliko prestiznih fakulteta, uz to pise, putuje, daje intervjue) – dakle jedan jedini mobitel (dok poneka nadobudna domacica ima najmanje dva) i on je pola vremena iskljucen. Jer ne zeli uvijek biti dostupan. Ne zeli koristiti auto svaki dan. Ne razumije sve te lijene ljude koji i udaljenosti od 500 metara prevaljuju autom i tako pridonose jos vise losem zraku i guzvi. Voli internet, odlican nacin brzo doci do informacija. Nazalost neukima je on kletva a ne blagoslov. Jer treba znati filtrirati, strukturirati i analizirati dobivene podatke. Nije sve tocno niti suvislo samo zato sto pise na internetu. Zalaze se za uvodjenje sata obrade infromacija sa interneta, u skolama. Znaci restrikcije nikamo ne vode, ali nikamo ne vodi ni prepisani sazetak sa wikipedije umjesto da ucenik sam procita Dostojevskog. Studenti znaju da znam napamet sve tekstove vezano uz nase podrucje sa wikipedije, neke sam i sama napisala (moze svatko, a tko zeli moze dati tekst na recenziju pa se dobije certifiktat provjerenog teksta, recenzije rade volonteri a inace strucne osobe u tom podrucju) - dakle znaju da im se ne isplati ni pokusati muljati. Problem je sto je internet krcat infromacijama, u moru istih, nedostaju kriteriji sto je ozbiljna infromacija, a sto samo ozbiljno upakirana potpuna bedastoca. Sad mu pokusavaju nametnuti da je protiv tehnike. I to tocno oni zatucani kolege koji nisu znali prije 20-ak godina jel kompjuter nesto za jesti ili ne, dok je on svoje knjige vec na istom pisao. Fascinira ga mogucnost prenosenja velikih kolicina podataka, opticki u malom i laganom formatu, recimo na prijenosnom HDD-u mozete imati stotine knjiga koje nikad ne bi na sluzbeni put sve mogli ponijeti, ustedite doma metre i metre prostora JER enciklopedije koje se cak redovito azuriraju, misli Eco, je bolje posjedovati elektronski. To kaze osoba koja posjeduje nekoliko tisuca knjiga u vlastitom stanu, dakle nije protiv papirnate knjige, dapace. Ujedno kaze da danas svaka susa moze objaviti knjigu i to je istina, danas nista lakse nego objaviti neki tekst koji veze s vezom nema, prije 20-ak godina su kriteriji bili ipak malo drugaciji i nije nas obasipala ova tekstovna poplava, poplava losih tekstova. Njemacka enciklopedija Brockhaus je od sredine travnja besplatno online, znaci ne morate vise komplet platiti brdo eura. 30 ovakvih komada (cijena 2800, eura znaci ovo je u pravom smislu rijeci investicija u obiteljsko znanje i JEST statusni simbol) Zakljucili su, da usprkos ovoj odluci, to nece imati utjecaja na prodaju papirnatih izdanja, jer ne zele svi za svaki majusni podatak koristiti PC, nego mozda zavaljeni u svoju udobnu fotelju, listati pravu knjigu. ili ovo ista informacija, istih 30 svezaka Elektronska averzija je 1500 eura. Sto bi kupili vi i bi li uopce kupili enciklopediju? Eco kaze da nije isto citati PC ili knjigu. I nije. Niti je izum PC-a smanjio upotrebu papira, dapace! Tek sad printamo kao da nam zivot o tome ovisi, zgodan tekstic, ajmo isprintati, poslije lezi zaboravljen i neprocitan na hrpi. Uredi su PREPUNI papira. Papir sve vise trosimo na trivijalnosti a u knjigama ga stedimo... Za beletristiku koju poslije zelite zamijeniti za drugu, a i za video i dvd filmove: http://jja.blog.hr/2006/01/1620563195/tauschticket.html Citam po blogovima da se darivalo posteno za Uskrs. Otkud to? Koliko znam za Uskrs se daruju djeca slatkisima, traze se jaja i to je to. Mi smo svoje cokoladne zeceve pojeli, koje je zakoniti tako majstorski sakrio da sam ih nasla dva dana prije termina i pravila se na uskrsnje jutro iznenadjena. Zapao nas snijeg, pauljie kao dlan velike padaju vec satima...nes ti Uskrsa. Sljedeci put ARTE program.

U popratnom tekstu kaže Voight: Uz ovakve izričaje zahvalnosti nije čudo da su dobročinitelji sve rjeđi. Ja se mogu samo složiti... <di